Poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini upravljaju vodom kao dragocjenim resursom i svojim djelovanjem u kontekstu klimatskih uticaja poboljšavaju sigurnost vode

Sa prvim znacima proljeća porodica Košpić ima pune ruke posla – pakuju tone krompira kojeg su proizveli prošle jeseni na svom gazdinstvu u selu Mrčevci, smještenom na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine (BiH). Urod krompira je samo dio vrijednosti koju stvara njihova zemlja uz njihov naporan rad.

Domaćinstvo i gazdinstvo vodi 50-godišnji poljoprivrednik Miloš Košpić koji je u posljednja dva desetljeća razvijao porodično gazdinstvo oko kuće i na zemlji koje je naslijedio od oca.

Za Miloša i njegovu suprugu Slađanu, njihova dva sina i kćerku, kao i njegovu staru majku, svi imaju važnu ulogu u gazdinstvu, što uključuje rad u stočarstvu i povrtarstvu.

„Ovo domaćinstvo ovdje postoji nekih stotinjak godina“, kaže on, objašnjavajući da njegov otac nije bio zainteresovan za poljoprivredu velikih razmjera, tako da je on došao na ideju da predvodi infrastrukturna ulaganja potrebna za povećanje produktivnosti. Prvo među tim infrastrukturnim prioritetima bilo je osiguravanje dovoljno vode.

Stvari se mijenjaju

Poljoprivrednici u BiH se već suočavaju sa negativnim posljedicama klimatskih promjena, koje se ogledaju u pojavi poplava, suša, erozije, klizišta, oluja i grada. Iako postoji svijest o hitnosti bavljenja izazovima u sektoru voda, poljoprivrednici dobro znaju da moramo ubrzati primjenu adekvatnih mjera kako bismo obezbijedili sigurnost snabdijevanja vodom.

Svijetla budućnost

Uprkos navedenim izazovima, Miloš vidi svijetlu budućnost. Za 17-godišnjeg Dejana, Miloševog sina koji se nedavno upisao u Politehničku školu u Banjoj Luci, ideja da slijedi očeve korake u poljoprivredi je sve privlačnija.

U zemlji koja je puna prirodnih bogatstava poput BiH, Miloš Košpić vidi svijetlu budućnost. Dio ostvarenja ovog sna zavisi od vode.

Vrednovanje vode, omogućavanje promjena

U BiH, u sklopu projekta Unapređenje procesa izrade Plana prilagođavanja na klimatske promjene (NAP) za srednjoročno planiranje ulaganja u sektore osjetljive na klimatske promjene koji provodi UNDP, a koji finansira Zeleni klimatski fond, prepoznata je važnost vode. Imajući u vidu da upravljanje vodnim resursima utiče na sve aspekte društva, ovaj projekat unapređuje planiranje prilagođavanja na klimatske promjene sa naglaskom na najugroženije sektore.

Samo uz pravilno planiranje prilagođavanja na klimatske promjene i planiranje budžeta, ovi sektori mogu očekivati sistemsku, odgovarajuću i dugoročnu podršku, kako od lokalnih institucija, tako i od donatora.

Kada bunar presuši

Za Miloša i njegovu porodicu, stari bunar koji je ovom domaćinstvu osiguravao vodu 1970-ih godina zamijenjen je sistemom hidrofora. Počevši od 2000. godine – kada je intenziviran razvoj gazdinstva – stari sistem je postao nedovoljan. „Tada sam odlučio da kopam dublje i da napravim bunare“.

Miloševo gazdinstvo, u selu Mrčevci, nalazi se u blizini Banja Luke, kroz koji protiče rijeka Vrbas. Međutim, povezivanje na gradski komunalni sistem može biti neisplativo za poljoprivrednike poput Miloša, čija zemljišta leže samo 5-7 metara iznad bogatih izdana.

 „Ovdje gdje god da bušite, naći ćete vodu ... Znači, ovdje ima puno bunara“, objašnjava, dodajući da na svom gazdinstvu ima pet takvih sistema bunara napravljenih za potrebe zalijevanja zasada.

Šta se krije ispod

Da bi uzgajali krompir, luk, kupus i lubenicu, Košpićima je potreban robustan sistem navodnjavanja, a jedini način da se to uradi na efikasan način podrazumijevao je prelazak na crpljenje podzemne vode, koje su bogat resurs u ovoj regiji okruženoj rijekama.

Postizanje otpornosti na klimatske promjene zahtijeva osnaživanje ugroženih poljoprivrednika razvojem njihovih vještina i znanja u upravljanju vodama. Otporno gazdinstvo se može djelotvorno nositi sa klimatskim šokovima, istovremeno povećavajući proizvodnju primjenom pametnih, ekonomski isplativih metoda.

 # 1 Voda

Biti poljoprivrednik je težak posao i „skup sport“, posebno u BiH, zemlji bez uvoznih carinskih tarifa ili zaštitniih poljoprivrednih politika. Miloš objašnjava da je njegovo gazdinstvo jedno od ukupno dva koja su komercijalno registrovana u njegovom selu sa oko 200 domaćinstava, a on je svjestan da za održavanje proizvodnje njegovo gazdinstvo zavisi od vode.

„U poljoprivredi – voda je broj jedan. Možete odabrati (poljoprivrednu) kulturu koju god hoćete da sijete, možete dati gnojiva koliko hoćete, ali ako nemate vode – ako nemate čim biljku zaliti da se razvija – onda džaba vam je.“

Voda je spona

Izgradnja otpornosti ne zavisi samo od toga kako poljoprivrednici upravljaju resursima, nego i od toga koliko lokalne, državne i globalne institucije podržavaju poljoprivrednike.

Suočeni sa promjenama klime, jasno je da su Nacionalni planovi prilagođavanja na klimatske promjene (NAP)  ključni za proaktivno prilagođavanje, gdje upravljanje vodom predstavlja najvažniji prioritet. Voda je presudna za klimu, okolinu i otpornost. Promovišući ambiciozne klimatske akcije u cijelom svijetu, Planovi adaptacija na klimatske promjene osiguravaju državama da budu u mogućnosti da podrže svoje građane.

Dragocjeni resurs, pragmatične smjernice

U sklopu NAP-a BiH, institucije su definisale prioritetne akcije prilagođavanja na klimatske promjene koje podrazumijevaju rad na poboljšanju upravljanja vodama kako bi se povećala otpornost na poplave i suše. Aktivnosti takođe uključuju sadnju novih vrsta, sorti i hibrida otpornih na suše i poplave, uvođenje poboljšane tehnologije uzgoja, te razvoj efikasnijih sistema za navodnjavanje. Dodatni napori na promovisanju pošumljavanja autohtonih i brzorastućih vrsta su već u toku.

NAP predviđa posebne mjere za jačanje kapaciteta zavoda za javno zdravstvo i hitnih službi, te za uspostavljanje djelotvornog statističkog praćenja događaja povezanih sa klimatskim promjenama. U cilju dodatne zaštite od ekstremnih vremenskih prilika, NAP takođe planira razvoj koordinisanog sistema ranog upozoravanja, uključujući sistem zaštite od grada. Ovim će se naporima zaštititi poljoprivrednici poput Miloša i Vase, uz primjenu novih tehničkih rješenja i rješenja koja se zasnivaju na prirodnim metodama – kako bi se osigurala zaštita naselja i gradova od poplava, erozije i bujica.

NAP takođe sadrži planove za smanjenje gubitaka vode u sistemima snabdijevanja i radove na izgradnji rezervoara za višenamjenske svrhe, uključujući preraspodjelu vodotoka, zaštitu od poplava, navodnjavanje i hidroenergiju.

NAP takođe sadrži planove za smanjenje gubitaka vode u sistemima snabdijevanja i radove na izgradnji rezervoara za višenamjenske svrhe (preraspodjela vodotoka, zaštitu od poplava, navodnjavanje i hidroenergiju).

Ambiciozan plan, ambiciozna partnerstva

Kako bi aktivnosti prilagođavanja na klimatske promjene bile moguće, u NAP proces su uključene ključne institucije vlasti. Konkretno, to su Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske kao kontakt institucija UNFCCC-a i GCF-a za BiH, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kao ministarstvo na državnom nivou zaduženo za aktivnosti koordinacije i prilagođavanja na klimatske promjene u cijeloj zemlji, te Federalno ministarstvo okoliša i turizma.

Ulaganja potrebna za provođenje ovog ambicioznog Plana će doseći 5 milijardi USD od 2021. do 2025. godine. BiH već ulaže u brojne mjere prilagođavanja na klimatske promjene koristeći domaće resurse, međutim za realizaciju ovog Plana potrebna je i značajna međunarodna pomoć.

Upravljanje divljim vodama

Vaso Lepir je proveo svoj život uz rijeku Vrbas na sjeverozapadu BiH. U proteklih 76 godina vidio je sva njena raspoloženja i godišnja doba, uživajući u njenom najboljem izdanju i trpeći kada je bilo najgore. Iz prve ruke je iskusio koliko je neophodno imati snažno rukovođenje kod upravljanja vodama.

Kada su 2014. godine veliki dio države pogodile razorne poplave, rijeke Bosna, Vrbas i Sava su se izlile izvan svojih korita i ostavile na hiljade ljudi bez krova nad glavom.

Prisjećajući se vode do pojasa u svojoj kući i štete koju je napravila sa 20 cm zaostalog blata za koje su trebali mjeseci da se očisti, Vaso napominje da tu bitku ne bi mogao voditi drugi put. Umjesto toga, svu je snagu uložio u izgradnju zaštite od budućih prodora rijeke.

Vasi i njegovoj supruzi Mariji trebale su tri godine da stvari vrate u normalu i da izgrade snažan nasip. Njihovim naporima su pomogle lokalne vlasti. Objekti njegovog domaćinstva i dvorište sada su okruženi nasipom visine više od jednog metra.

„Sada smo zaštićeni. Lijepo je uz rijeku, ali ovako, kad ste zaštićeni... i onda nema problema. Međutim, postoji opasnost da rijeka sve odnese ako nema zaštite“.

Voda naše majke

Od stare roditeljske kuće sa jednim bunarom, Miloš je porodično gazdinstvo razvio u održivu egzistenciju, što je bilo moguće zahvaljujući ključnim infrastrukturnim ulaganjima u navodnjavanje.

„Imamo jednu majku koja nas je rodila, a druga majka je priroda. Džaba sve ako uništavate, ako tu svoju poljoprivrednu proizvodnju izrabljujete, uništavate, usjeve posadite i ne zalijavete. To je vrlo ružno“.

Da bismo osigurali korištenje vode i u budućnosti, moramo se preispitati u smislu razumijevanja, vrednovanja i upravljanja vodom kao dragocjenim resursom. Miloš i Vaso su dobri primjeri kako svako od nas može cijeniti istinsku vrijednost vode i preduzeti mjere da je zaštiti.

Za više informacija o projektu, posjetite profil projekta na sljedećem linku: ovdje.

Autorice priče Elvira Jukić-Mujkić, Ajla Mostarac, Sladjana Bundalo, i Andrea Egan/Fotografije: Siniša Nenadić/UNDP BiH