Po projektu slovenačkog arhitekte Jože Osojnika, u Konjicu je 1957. godine izgrađen objekat koji će postati čuven u cijeloj Jugoslaviji. U modernističkom stilu, oblikovan tako da prati linije terena na kojem leži, Narodni univerzitet Konjic je plijenio pažnju kako svojim izgledom, tako i svojom funkcionalnošću. Koncipiran tako da iz svake prostorije možete obići svih 6.000 kvadratnih metara njegove površine, Narodni univerzitet je kroz godine bio dom mnogobrojnim kulturno-umjetničkim društvima – od muzičkih orkestara, preko filmskih, šahovskih i radio klubova, do pozorišnih i likovnih udruženja i kolektiva.

Prvobitno je nosio ime Društveni dom, 1962. godine je preimenovan, a danas njegov puni naziv glasi Javna ustanova Narodni univerzitet Konjic. Neovisno od imena od svog nastanka predstavlja centar društvenog života grada Konjica. Današnji Zavičajni muzej, koji djeluje u sklopu ove institucije, između ostaloga drži stalnu postavku fotografija posjeta Josipa Broza Tita sa brojnim domaćim i inostranim zvaničnicima.

I danas centar igra istu društvenu ulogu. Muhamed Krnić, stručni savjetnik ustanove za muzejske djelatnosti, kaže: Ovaj centar predstavlja bitnu kulturnu kariku u lokalnoj zajednici. Posjeduje univerzalnu salu: za kino, pozorište, koncerte i druge kulturne manifestacije.  Tu su i druge prostorije gdje se odvija naš kulturni i društveni život, Bosanska soba i Drvena sala. One su namijenjene za kulturne manifestacije drugačijeg karaktera, kao što su promocije knjiga i izložbe. Tu se nalazi i galerijski prostor. Svaki prostor ima svoju namjenu i svoju svrhu."

U centru i dalje djeluju mnogobrojna kulturno-umjetnička društva. Dino Džumhur, stručni saradnik za umjetničke djelatnosti, navodi Amatersko pozorište Neretva, Kulturno-umjetničko društvo Preporod i Muzičku školu Rezonanca. Tu je i škola za učenje stranih jezika, te profesionalni muzički studio ansambla Sejfullah.

Igra i edukacija

Centar stavlja poseban fokus na djecu i mlade. Direktor Benjamin Mušinović navodi jedan primjer njihovog rada: U sklopu Amaterskog pozorišta Neretva, koje ima preko 60 godina tradicije, odvija se Festival srednjoškolskog dramskog stvaralaštva. Nakon rata, to je prvi festival koji je prešao entitetske granice. Kroz slavljenje teatarske umjetnosti, prijateljstvo su našla djeca iz Doboja, Trebinja, Sarajeva, Mostara, Konjica, Bugojna, Banja Luke, Mrkonjić Grada.

U sklopu Festivala glumca, možda najznačajnijeg festivala koji centar organizuje, odvija se i off program pod nazivom Školski teatar. Mladi glumci i glumice iz svih šest osnovnih škola opštine Konjic sa svojim nastavnicima i pedagozima priređuju recitativ, monolog i kolektivnu dramsku igru na teme svojih lektira. Tako upoznaju elemente dramsko-scenskog procesa, te sa pozorišnim profesionalcima pohađaju edukativne radionice. „Jako nam je važno da stvaramo novu i svježu teatarsku publiku, ali i ljude koji možda pronađu svoje afinitete i završe sutra na scenskim i teatarskim akademijama,“ pojašnjava Mušinović.

Za osoblje ovog centra, ništa nije važnije od edukacije mladih i svi su omladinci uvijek dobrodošli. Džumhur navodi: Bitno je prenositi iz generacije u generaciju naše kulturno-historijsko naslijeđe. Tokom cijele godine organizujemo i razne manifestacije i likovne radionice, upravo iz tih razloga.

Razvoj

Međutim, radu Narodnog univerziteta Konjica prepreku je predstavljala sama uslovnost objekta, starog preko 60 godina. U vrijeme kada je izgrađen, nije se vodilo mnogo računa o energetskoj efikasnosti. Trenutno je u većini objekata u BiH izgrađenih prije 30 ili više godina grijanje loše sa prosječnom temperaturom od 15 °C, u odnosu na ugodni nivo zagrijavanja od 20 °C od 22 °C. U sklopu projekta Low Carbon, UNDP je pripremio Detaljan energetski pregled (DEA) na osnovu kojeg su implementirane mjere energetske efikasnosti.

„Ovo je mjesto gdje se otkrivaju novi talenti i jako nam je drago da su kroz mjere energetske efikasnosti poboljšani uslovi za sve te mlade ljude.  Nekada ranije, imali smo kotlovnicu na ugalj zbog koje se u određenim trenucima nije moglo disati. Od 2007. godine salu smo grijali putem plinskih boca i termogena, što je bilo i opasno i neučinkovito. Sve je to uticalo na zdravlje i djece i osoblja, te dodatno štetilo prostoru,“ istaknuo je Mušinović.

Objekat je proglašen nacionalnim spomenikom 2017. godine, pa je samim tim postojala obaveza poštivanja svih normi zaštite nacionalnih spomenika tokom renovacije. Bilo je potrebno zadržati autentičnost objekta, istovremeno imajući u vidu da se ne radi o klasičnom spomeniku, nego prostoru koji pulsira zajedno sa svojim posjetiocima, kako ga opisuje direktor Mušinović. Mjere koje su uspješno sprovedene uključile su termoizolaciju vanjskih zidova, toplinsku izolaciju stropa, zamjenu fasadnih otvora i zamjenu postojećih rasvjetnih tijela energijski efikasnijima. Vrijednost radova iznosila je 669.000 konvertibilnih maraka.

Mušinović dodaje: „Sada kino salu grijemo na pelet, i imamo mogućnost da je zagrijemo efikasno i brzo. Sve je automatizovano, digitalizovano, i jedan naš uposlenik preko svog mobitela može programirati kompletan sistem. Može kvalitetno zagrijati prostor u kojem će djeca uživati u koncertnim sadržajima, teatarskim predstavama, performansima, promocijama i izložbama, gdje će ugodno provesti vrijeme u muzičkom centru, na folkloru ili u centru za strane jezike. Vratila se ležernost i opuštenost i roditelja i djece. Sve je vedrije i ljepše. Svima nam se vratilo dostojanstvo. A da ne govorim o smanjenoj emisiji CO₂, što je nama itekako važno.“

Muhamed Krnić pojašnjava poziciju Narodnog univerziteta, ustanove od historijskog značaja sa bogatom i dinamičnom svakodnevnicom:  Naš cilj je, kao i ranije, razvoj kulturnog i socijalnog života. Veliki broj udruženja se tu nalazi, dosta mladih cirkulira svaki dan. Mi ne želimo da budemo samo muzejski primjerak, nego da nastavimo sa svojim duhom i sa svojim radom.

Kultura mladima

Godišnje, Narodni univerzitet Konjic organizuje oko 150 kulturnih događaja. „Ja sam ovdje 10 godina i slobodno ću reći da je svake godine ustanova napredovala. Posebno se izdvaja Festival glumca koji je postao ne samo regionalno, nego i šire prepoznatljiv. To je jedan od bitnih projekata koje ustanova organizuje već osam godina u kontinuitetu,“ objašnjava Krnić.

Po riječima bh. dramskog pisca i univerzitetskog profesora Almira Bašovića, najoriginalniji festival posvećen glumcima je upravo Festival glumca u Konjicu. Kaže da je pozorište, otkad postoji, moglo bez režisera, scenografije ili teksta, a jedino bez publike i glumaca nikad nije moglo. „Glumac je osnov teatarskog čina“, slaže se i Mušinović.

Značaj Festivala ogleda se u presjeku regionalne pozorišne scene i ostvarenja koja u Konjic dolaze iz gradova susjednih zemalja: Beograda, Zagreba, Novog Sada, Skoplja. Festival je ostvario takav regionalni značaj da je gostovanje teatarskih trupa iz ovih zemalja obično potpomognuto sredstvima iz njihovih domaćih fondacija. U teatarskim krugovima Bosne i Hercegovine zanimanje je takvo da organizatori nisu uvijek u stanju zadovoljiti sve pozive i ostvariti učešće svih koji bi rado učestvovali na susretima.

Drugi veliki festival koji organizuje Narodni univerzitet Konjic jeste Konjičko kulturno ljeto. U svom početku, program festivala bio je posvećen rock muzici. Kasnije se razgranao u šarolik dijapazon različitih umjetničkih sadržaja i danas sadrži izložbe, promocije, teatarske predstave na otvorenom, te koncerte domaćih, regionalnih i evropskih bendova. U okviru Ljeta djeluju i Folklorni festival, Konjic sevdah festival, te programi kulture pamćenja. Repertoar cijelog festivala obično otvara predstava Amaterskog pozorišta Neretva, društva koje djeluje u zagradi Narodnog Univerziteta.

Uprkos velikom broju aktivnosti Narodnog univerziteta, Krnić smatra da sa svojim radom trebaju nastaviti još intenzivnije. „Ono što ja često naglasim – sve ono što radimo jeste rad sa mladima. Sa školama pokušavamo da organizujemo mnogobrojne radionice i seminare. Želimo da djeca steknu navike posjete kulturnim događajima. Tako će steći i na naviku za brigu o kulturnom naslijeđu. Jer mi u Konjicu imamo preko 4000 stećaka, imamo 54 nacionalna spomenika.„

Svaki grad ima priču

Džumhur dodaje da njihov centar svake godine, u saradnji sa konjičkim osnovnim školama, u rodnoj kući Zulfikara Zuke Džumhura priređuje edukativne likovne radionice. Djeci se pruža prilika da ožive duh najpoznatijeg bh. karikaturiste i pisca, gdje uz nadzor i vodstvo akademskog grafičara na svoj vlastiti način donose prikaze krajolika i ulica svog Konjica. Tu je i godišnja izložba škole Lazo i Zuko, likovne radionice posvećene Zuki Džumhuru i Lazaru Drljači, velikom slikaru i posljednjem bosanskom bogumilu.

„Narodni univerzitet Konjic je blago BiH. Implementirane mjere energetske efikasnosti su nam neizmjerno pomogle da nastavimo sa svojim radom. Mi smo ljudi koji poštuju povijesni kontinuitet i zahvaljujući mjerama možemo da nastavimo da predstavljamo sve ono što je vrijedno iz vremena bogumila, osmanskog perioda, perioda Austro-Ugarske i naravno socijalističkog naslijeđa. Konjic ima i izuzetno bogatu turističku ponudu: tu je Titov bunker, rafting na najljepšoj rijeci Neretvi i hiking i planinarenje na planini Prenj. Mi stvaramo jednu sinergiju kulture i turizma, jednu bogatu i široku ponudu koja će itekako biti plodotvorna, i koja to već sigurno jeste,“ zaključuje direktor.

Muhamed Krnić razgovor o Narodnom univerzitetu rezimira ovako: Svaki grad, veći ili manji, ima svoju priču. Svi bismo trebali krenuti od svoje lokalne zajednice, pa onda da krenemo da širimo svoje vidike. Tako da je to naš primarni cilj – rad sa mladima. Tako će ostati i u budućnosti.

--

Projekat Low Carbon ima za cilj pružiti podršku naporima Bosne i Hercegovine da odgovori na izazove klimatskih promjena i smanji emisije stakleničkih gasova. Finansira ga Zeleni klimatski fond (GCF), a realizuje Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Federalnim ministarstvom prostornog uređenja, Fondom za zaštitu okoliša Federacije BiH i Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske.