Pandemija COVID-19 nije samo prouzrokovala masovne ljudske patnje i hiljade smrtnih slučajeva širom svijeta, već je i uništila ekonomije i ugrozila životni standard na svim kontinentima - prijeteći da preokrene teško postignuti napredak u razvoju i značajno poveća siromaštvo i nejednakost u svijetu.

Ova pandemija je također pokazala koliko je važna uloga partnerstva i koliko bitnu ulogu općenito može imati privatni sektor u odgovoru na katastrofe ove vrste. Očigledno je da je doprinos poslovnog sektora više nego neophodan posebno ukoliko želimo da izgradimo zdraviju, stabilniju i inkluzivnijiu svjetsku zajednicu i na taj način postignemo Ciljeve održivog razvoja (SDGs).

„Ova pandemija je, bez presedana, uticala na sve aspekte našeg života, pri čemu u većini slučajeva ljudi koji su najugroženiji opet najviše pate - između ostalog, uticala je na život na mladih, žena, starijih i osoba sa invaliditetom, ali i na milione radnika koji rade na neformalnom tržištu rada. Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) se, zajedno sa cijelom porodicom UN-a, rukovodi Ciljevima održivog razvoja, kao i principom da nikoga ne ostavljamo iza sebe. Da bismo postigli Ciljeve održivog razvoja, imamo još samo 10 godina, s tim da nas je pandemija suočila sa još većim rizikom da naša postignuća iz proteklih godina budu preokrenuta, što smo već osjetili na području rodne ravnopravnosti“, naglasila je Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-a u Bosni i Hercegovini.

„Trebamo gledati naprijed i posmatrati pandemiju, odnosno poremećaj koji je prouzrokovala u područjima u kojima nikada nismo zamišljali da se to može desiti, kao i mjere koje su vlade širom svijeta poduzele, kao priliku za podršku ekonomskom oporavku koji nije samo održiv i zelen, već je više inkluzivan, kako bismo osigurali da niko ne bude izostavljen“, dodala je Nedera i nastavila: „Kao što je rekao generalni sekretar UN-a, ne bismo trebali samo graditi da se vratimo na ono što je bilo, već bismo trebali graditi bolje - koristeći univerzalne Ciljeve održivog razvoja kao vodilju za postizanje ovog cilja.”

Međutim, ekonomski stručnjaci u Bosni i Hercegovini smatraju da Bosna i Hercegovina nije dobro reagirala u pandemiji COVID-19. Profesor Vjekoslav Domljan, jedan od vodećih ekonomskih stručnjaka u BiH i jedan od najeminentnijih ekonomista zapadnog Balkana, kazao je da vjeruje da bi stari model razvoja trebalo promijeniti i zamijeniti novim programom koji je zasnovan na proizvodnji i izvozu, uključujući uvođenje politika produktivnosti. Zalaže se za okretanje Bosne i Hercegovine ka održivosti, jer se Ciljevi održivog razvoja smatraju pitanjem naše budućnosti. Također, poziva na odgovornost vlade i ostale sektora ovog društva, uključujući privatni sektor i „zeleni“ sektor koji pruža mnoge poslovne mogućnosti i za poslodavce i za zaposlene.

Ambasadorica Švedske u BiH, Johanna Strömquist, se slaže s mišljenjem profesora Domljana da bi unaprijeđenje bolje i zelenije gradnje dovelo do oporavka od negativnog socioekonomskog utjecaja COVID-19.

„Svi u tome moraju igrati ulogu, uključujući privatni sektor. Moramo se okupiti i osigurati bolji, sveobuhvatniji i jednakiji pristup digitalnim alatima kako nikoga ne bismo ostavili iza sebe. U Bosni i Hercegovini ispunjavanje UN-ovih Ciljeva održivog razvoja također ide paralelno s integracijom u EU i oni se međusobno jačaju“, dodaje ambasadorica Strömquist.

U tom smislu, uloga projekta „Podrška pripreme za implementaciju Ciljeva održivog razvoja i uključivanje privatnog sektora“ od vitalne je važnosti, posebno jer ima za cilj da unaprijedi kapacitete i pripremi partnere iz privatnog i javnog sektora u Bosni i Hercegovini za provedbu Ciljeva održivog razvoja, čime direktno podržava napore Bosne i Hercegovine da doprinese najvećoj globalnoj agendi koja postoji danas - Agendi 2030. Projekt pomaže Bosni i Hercegovini da pretoči ambicioznu Agendu 2030 u „realnost“, okupljajući relevantne sudionike u kreiranju Mape puta za održivi razvoj. To  podrazumijeva vježbu usklađivanja SDG-ova, planiranje SDG-ova, izgradnju partnerstva i uvođenje adekvatnih institucionalnih aranžmana, praćenje i izvještavanje, kao i definiranje modela finansiranja. Mapa puta SDG-a bit će perspektivna agenda s jasnom vizijom koja će zahtijevati od države da odgovori na identificirane trendove. Projekt finansira Vlada Švedske, a provodi UNDP u BiH.

„Raste znanje o i prepoznatljivost Ciljeva održivog razvoja, ne samo ovdje u BiH, već i širom svijeta. Mnoga preduzeća i pojedinci, mnogi državni službenici i javne uprave na svim nivoima već primjenjuju Ciljeve održivog razvoja - u svom planiranju, budžetiranju i praćenju. BiH je blizu odobravanja SDG okvira na državnom nivou i već ga je ugradila u planiranje na entitetskom nivou. UNDP, zajedno s drugim UN agencijama podržava okvir financiranja SDG-ova kako bi se ubrzao održivi razvoj boljim povezivanjem postojećih finansijskih resursa radi većeg uticaja i identificiranjem neophodnog finansiranja za buduće poduhvate “, zaključuje Steliana Nedera.