Energija ne smije da se rasipa i nepotrebno troši – poručuju đaci četvrtog razreda Osnovne škole „Vladislav Skarić“ iz Sarajeva. U svijetloj učionici zidova ukrašenih njihovim crtežima i panoima, visoko dignutih dva prsta, javljaju se da odgovore na pitanja učiteljice o važnosti štednje energije i očuvanju okoliša.

„Sunce je izvor energije, kao i voda“ i „Štedimo vodu i koristimo manje grijanja i struje“ samo su neki od odgovora đaka čija je škola posljednjih mjeseci utopljena i renovirana izvana, pastelnim nijansama prebojena iznutra i sada i energetski učinkovitija.

Ono što s učiteljicom razgovaraju o klimatskim promjenama i ekologiji, štednji energije i smanjenju zagađenja, mogu da osjete i u svojoj učionici, u kojoj ove godine borave svakodnevno, nakon što je nastava vraćena na redovni raspored, uz poštivanje propisanih mjera suzbijanja pandemije COVID-19.

Lijepa i topla škola

Nakon školske 2020/2021. godine u kojoj se model nastave više puta mijenjao i kombinovao između skraćenih časova u školskim klupama i online nastave, ove su jeseni đaci i nastavnici u redovnom, i najpoželjnijem radu u učionicama, i uz završetak radova na poboljšanju infrastrukture u zgradi.

„Od jedne škole koja je bila siva, pa mogu reći i ružna, napravili smo školski objekt koji je svijetlih boja, koji je lijepo za vidjeti“, kaže direktor Meho Pirić i naglašava i uspjeh s ugradnjom plinskih kotlova za grijanje koji su zamijenili pogone na lož-ulje što je bio jedini sistem grijanja koji je ova škola imala nakon svoje poslijeratne rekonstrukcije 1997. godine.

„Zagađenje je svedeno na minimum, a iskoristivost je maksimalna. Bukvalno, iz dima, koji bi trebao da izađe iz kotla, kotao iskoristi toplotu, pa tek onda hladan dim bude izbačen u atmosferu“, pojašnjava direktor škole“, pojašnjava direktor škole. „Vrijeme će pokazati tu ekonomsku računicu. Mislim da ćemo ostvariti značajnu uštedu, jer je plin pristupačniji. “.

Ugradnja kotlova za grijanje i priključenje ove škole na sistem dobave plina kroz gradski plinovod, kao i mjere energetske efikasnosti poput zamjene prozora i vrata, postavljanja vanjske fasadne toplotne izolacije i slojeva krova, značajni su infrastrukturni projekti koje je dijelom finansirala Švedska kroz projekt „Zeleni ekonomski razvoj“ koji provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija(UNDP), u saradnji sa lokalnim vlastima. U ukupnoj investiciji od oko 535.000 maraka, Švedska je je osigurala sredstva od oko 165.000, a Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo i općina Centar su učestvovali sa oko 370.000 maraka.

„Došli smo u situaciju da sada kada su već temperature oko nule, da imamo toplu školu, svijetlu školu, i mogu smatrati blagodatima nešto što su naši učenici već zaslužili“, kaže Pirić, direktor i pedagog koji u ovoj školi radi već 20 godina.

„Koliko god se grijalo, to se ishladi“, opisuje dotrajale prozore koji nisu čuvali toplotu. „Nama je to bio strašan gubitak energije. Urađen je i krov sa termoizolacijama, sa novim folijama. I tako smo zaokružili taj dio da nemamo gubljenja energije, da nam je škola toplija i sigurnija, jer smo imali i te drvene prozore koji su se klatili“.

Škola je uporedo s vanjskim radovima, iznutra prebojena u svijetle pastelne boje, unaprijeđene su i učionice i Pirić je zadovoljan uslovima u kojima nastavu pohađa 235 učenika u 12 odjeljenja te naglašava kako bolji uslovi utiču i na blagi porast broja učenika.

Svijest o očuvanju okoliša

Ušuškana iza desetak stabala i mali botanički vrt, Osnovna škola „Vladislav Skarić“ nalazi se u centru Sarajeva, uz jednu od glavnih saobraćajnica, u Ulici Terezija na Skenderiji. Okružena modernim tek izgrađenim zgradama, škola u pozadini ima i igralište gdje djeca i nastavnici redovno provode vrijeme tokom planiranih školskih sati, ali i u vremenu produžene nastave.

„Ovo je blagodat da su djeca u školi, prije svega da sa svojim vršnjacima, učiteljima, nastavnicima, da provode školske dane onako kako trebaju provoditi, a ne u kući kraj laptopa ili tableta“, naglašava Pirić i dodaje kako je još ugodnije što se nastava sada odvija u obnovljenoj školi, što za školsku administraciju znači i očekivanja značajnih finansijskih ušteda nakon provedenih mjera energetske efikasnosti.

Dodaje i kako je osiguranje najsavremenijih uslova za boravak djece u školama dobro za lokalnu zajednicu, ali i da je vođenje principima ekološki prihvatljivih praksi važno za očuvanje okoliša.

Prilagođavanje sve izraženijim klimatskim promjenama važna je obaveza država ali i lokalnih vlasti. Uz globalni porast urbanizacije i koncentrisanja stanovništva u gradskim sredinama, sve je izraženija i uloga gradova, pametnog i dobrog planiranja i održavanja infrastrukture.

Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana gradova posvećeno je  izazovu urbanizacije i doprinosu održivom urbanom razvoju širom svijeta. Prilagođavanje gradova za otpornost na klimatske promjene u fokusu je globalnih napora ugrađenih u Ciljeve održivog razvoja, a mnogi gradovi svijeta već su ozbiljno ugroženi poplavama, sušama,  klizištima i olujama. Procjenjuje se da je oko milijardu ljudi koji žive u urbanim naseljima posebno ugroženo zbog neuslovnog smještaja i pristupa osnovnim resursima poput čiste vode, odlaganja otpadnih voda, pouzdanih sistema dobave energenata.

Prilagođavanje štetnim uticajima klimatskih promjena i mobilizacija na globalnom nivou kako bi se zaustavili negativni trendovi u fokusu su ovogodišnje UN Konferencije o klimatskim promjenama, COP26, koja se održava u Glasgowu.

Svijest o okolišu

Važan je doprinos lokalnih vlasti u očuvanju okoliša i izgradnji otpornosti na klimatske promjene, ali je važan i lični doprinos i promjena svijesti o okolišu.

Osvrćući se na rad u ekološkoj sekciji koju vodi, učiteljica Nedžmija Omeragić se prisjeća nekih od učeničkih akcija, poput pravljenja klupe od čepova sa iskorištenih flaša, kako su je nazvali „čepoklupe“, ili kućice za ptice od tetrapaka i vaze za cvijeće od plastične flaše.

„Djeca treba da znaju o očuvanju i štednji energije, o zaštiti okoliša i reciklaži“, kaže ona. „Često imamo akcije na važne datume, sadimo cvijeće, nabavili smo pčelinjak. Radili smo eko poruke, pošumljavali smo park, učili smo kako se pravilno odlažu baterije. Mi smo prava eko škola. Sve su to moji vrijedni đaci radili“.

Provjerite foto galeriju