Prirodne nepogode uzrokovane klimatskim promjenama, povećavaju potrebu upravljanja rizicima od katastrofa na efektivan način. Projekt „Smanjenja poplavnog rizika u slivu rijeke Vrbas” koji implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), a finansira Globalni fond za okoliš (GEF), podržava uspostavu sistem osiguranja od prirodnih nepogoda u Bosni i Hercegovini.

Mogućnosti uspostave modela upravljanja rizicima od prirodnih nepogoda prezentirane su predstavnicima ministarstava finansija, agencija za nadzor osiguranja i udruženja osiguravajućih društava na okruglom stolu „Mogući modeli osiguranja za upravljanje rizicima od prirodnih nepogoda/katastrofa sa posebnim akcentom na poplave“ organizovanom u Sarajevu i Banja Luci. Fokus je bio na izračunu tarifa za osiguranje prema zonama rizika tj. mapama opasnosti i prezentaciji rezultata provednog istraživanja o spremnosti domaćinstava, javnih ustanova, preduzeća i poljoprivrednih proizvođača da plaćaju osiguranje.

Neminovno je uvođenje obaveznog osiguranja od katastrofalnih nepogoda poput poplava, zemljotresa, suša navodi jedan od predavača prof. dr Jelena Kočović te ističe „Osiguranje je u interesu svih građana, kao i države, jer u tom slučaju dolazi do rasterećenja budžeta, a rizik od prirodnih katastrofa se prebacuje sa države na osiguravajuće kompanije.“

U sklopu UNDP projekta provedeno je istraživanje kojim je obuhvaćen uzorak od 500 privrednih subjekata, 100 javnih ustanova, 500 poljoprivrednih proizvođača i 1.000 domaćinstava uzimajući u obzir entitet, sliv rijeke, opštinu, izloženosti pojedinim rizicima, kao i ranija iskustva u pogledu pretrpljenih šteta od prirodnih katastrofa sa posebnim osvrtom na poplave. Osiguranje je podrazumijevalo osiguranje kuća, stanova u etažnom vlasništvu, građevinskih objekata, stvari u objektima – opreme i zaliha.

Prof. dr Safet Kozarević redovni profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli navodi „Istraživanjem se nastojalo doći do informacija o spremnost domaćinstava i privrednika da kupuju osiguranje od prirodnih katastrofa. Jedan od zaključaka je da obje grupe nisu dovoljno informisane o mogućnostima koje dobivaju osiguranjem, ali i da potrebe za osiguranjem postoje i prepoznate su. Postoji zainteresovanost za uvođenjem obaveznog osiguranja, jer bi na taj način i osiguranje bilo povoljnije.“  

Zlatan Filipović direktor „Bosna Re“ reosiguranja, ispred Udruženja društava za osiguranje u FBiH ističe da su razmatrana tri ključna rizika kojima su izložena sve domaćinstva - poplave, zemljotres i klizanje tla, i koncept podrazumijeva osiguranje od te tri opasnosti.

„Po proračunima koje mi imamo potrebno je oko 500 miliona KM ukupne zaštite da bi se mogli zaštiti od nepogoda koje se dešavaju jednom u 200 godina, bilo da se radi o poplavi kakva je bila 2014. godine ili zemljotresu koji se desi jednom u 250 godina“ navodi Filipović.

Prepoznat je značajan potencijal za razvoj paketa proizvoda osiguranja od prirodnih katastrofa za sva četiri obuhvaćena segmenta i identifikovan je pozitivan stav prema obaveznosti osiguranja od obuhvaćenih katastrofa po nižoj cijeni u odnosu na komercijalnu. Za sva četiri segmenta procijenjeni su očekivana premija i osigurana suma za građevinski objekat i stvari (i zalihe za privredne subjekte) za paket proizvoda osiguranja od poplava od vodotoka, klizišta i odronjavanja zemljišta i zemljotresa. Očekivana premija i osigurana suma je utvrđena za poljoprivredne proizvođače za paket proizvoda osiguranja od poplava od vodotoka, suše, gráda i drugih opasnosti.

“Ovo istraživanje može da bude osnova za razvoj modela paketa proizvoda osiguranja od prirodnih katastrofa za različite segmente - domaćinstva, javne ustanove, preduzeća i poljoprivredne proizvođače - u cilju njihove zaštite” navodi Raduška Cupać, rukovodilac UNDP projekta.

U narednom periodu, rezultati istraživanje će biti predstavljeni donosiocima odluka, a biće razmotreno i organizovanje kampanje podizanja svijesti javnosti o mogućim modelima osiguranja.

UNDP-jev projekt „Smanjenja poplavnog rizika u slivu rijeke Vrbas“, realizuje se u saradnji sa Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, entitetskim ministarstvima nadležnim za upravljanje vodama i civilnim zaštitama, i 14 opština u slivu rijeke Vrbas.