LocationsUNDP u BiH organizovao dvodnevni Forum o upravljanju otpadom u Doboju
Upravljanje otpadom kao razvojna šansa
23 November 2023
U toku dvodnevnog Foruma za upravljanje otpadom u Doboju, koji je 22. i 23. novembra 2023. godine organizovao Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovi u okviru Evropske sedmice za smanjenje otpada, više od 150 učesnika i učesnica iz različitih sektora, donosilaca odluka, predstavnika privatnog sektora, civilnog društva, obrazovnih institucija, lokalnih zajednica i međunarodnih organizacija, razmatralo je sadašnjost i budućnost upravljanja otpadom u Bosni i Hercegovini, s ciljem razmjene iskustava i ideja za rješavanje ključnih izazova, od stvaranja do odlaganja otpada, te iskorištavanja potencijala otpada kao sirovine.
“Važno je da u budućem periodu definišemo naše akcione, strateške i druge planove, s obzirom da je Bosna i Hercegovina kao potpisnica Pariškog sporazuma i Sofijske deklaracije, obavezna da u svoje zakonodavstvo inkorporira određene standarde za zaštitu životne sredine. Kada su u pitanju strateški dokumenti, intenzivno radimo na integrisanom klimatskom i energetskom planu Bosne i Hercegovine u saradnji sa svim nadležnim entitetskim tijelima.”Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Staša Košarac, otvorio je ovaj događaj, i naglasio ključnu ulogu upravljanja otpadom u zaštiti okoliša.
U Bosni i Hercegovini se, prema podacima UNDP-a, proizvodi manje otpada po glavi stanovnika od prosjeka EU, ali samo upravljanje otpadom nije ni blizu standarda koji su postignuti u EU.
“Otpad se danas ne doživljava kao problem, već kao resurs. Kada se materijali ponovo koriste - to je prvi korak ka cirkularnoj ekonomiji. Ovo je veliko, hitno i kompleksno pitanje, potreban nam je kvalitetan pomak za nova rješenja i investicije”, rekao je Merlen i dodao da je uoči COP28 (Konferencije strana Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama - UNFCCC), na kojoj će učestvovati i delegacija iz BiH, važno napomenuti da su otpad i klimatske promjene neodvojivo povezani, jer 12% ukupnih emisija metana dolazi iz sektora otpada.Vršilac dužnosti rezidentnog predstavnika UNDP-a u Bosni i Hercegovini, Sylvain Merlen, u svojim uvodnim napomenama je istakao transformacijski potencijal upravljanja otpadom, kao prilike.
U Bosni i Hercegovini nisu svi stanovnici obuhvaćeni organizovanim prikupljanjem otpada, posebno u ruralnim lokalnim zajednicama sa malo stanovnika. Prema dostupnim podacima, tek oko 45% ruralnog stanovništva ima pristup komunalnim uslugama ove vrste. S druge strane, predstavnici komunalnih preduzeća istakli su da raspolažu uglavnom zastarjelim vozilima i drugom opremom, te da cijena koju plaćaju građani za odvoz smeća nije ekonomska.
Pomoćnica ministra prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske, Svjetlana Radusin, istakla je važnost organizovanog prikupljanja otpada i poštivanja evropskih principa hijerarhije otpada. “Neke od regionalnih deponija u Republici Srpskoj nemaju sanitarni karakter, ali i Ministarstvo i jedinice lokalne samouprave maksimalno se trude da se uspostavi sistem odlaganja otpada na sanitarnim principima. Potrebna je edukacija stanovništva o korištenju otpada u energetske svrhe. Transponovali smo neke od važnih direktiva u ovoj oblasti i uskladili zakonodavstvo sa zahtjevima EU, ali je potrebno poboljšati implementaciju na terenu.”
Na Forumu o upravljanju otpadom rečeno je i da u Bosni i Hercegovini postoji preko 1400 nelegalnih odlagališta otpada i da samo jedna deponija ispunjava tehničke i druge standarde, te da u zemlji ne postoji nijedno odlagalište industrijskog ili opasnog otpada, kao i da je potrebno uspostaviti napredniji sistem upravljanja opasnim otpadom.
Pomoćnik Federalne ministrice za okoliš i turizam, Mirsad Ibrović, predstavio je planove i projekte ovog ministarstva za upravljanje otpadom u Federaciju te između ostalog istakao: “Opasni otpad se trenutno uglavnom izvozi u zemlje Evropske unije na trajno zbrinjavanje, što u konačnici predstavlja skup proces zbog troškova transporta i drugih troškova vezanih za prekogranični promet otpada. Jačanje domaćih kapaciteta za zbrinjavanje opasnog otpada je takođe naš strateški prioritet. Navest ću vam samo jedan podatak da je Federalno ministarstvo ove godine izdvojilo dva miliona maraka iz svog budžeta za saniranje opasnog otpada ,,kruksa“ u Tuzli iz postrojenja bivšeg hemijsko-alkalnog kombinata (HAK), i to ćemo raditi i u buduće“.
Pored analize aspekata upravljanja otpadom, Forum je također pružio bolji uvid u različite segmente ovog pitanja kroz panel diskusije i terenske posjete.
Kao primjer dobre prakse u upravljanju otpadom u Bosni i Hercegovini predstavljeno je Javno preduzeće „Eko-Sep” - Centar za upravljanje otpadom u Živinicama, u koje je uloženo preko osam miliona maraka iz međunarodnih i domaćih izvora. Kao primjer dobre prakse, učesnici su posjetili preduzeće za reciklažu Omorika u okolini Doboja, ali i nesanitarnu regionalnu deponiju u Doboju.
Forum je zaključen s pozivom za sve relevantne aktere da zajedno rade na integriranom sistemu upravljanja otpadom, s primarnim ciljem smanjenja ukupno generisanih količina komunalnog i otpada iz proizvodnih djelatnosti, i s preporukama o jačanju sistema upravljanja otpadom, uvođenju depozitnog sistema za povrat ambalaže, te uspostavi postrojenja za tretman različitih vrsta otpada. Također je zaključeno je da potrebna veća pažnja društva ka cirkularnost otpada i dobrim praksama odlaganja, kao i unapređenju svijesti o uticaju koji neodgovarajuće upravljanje otpadom ima po zdravlje ljudi i okoline.
