Projekt je premašio zadate ciljeve, uspostavljajući partnerstva sa:

• Fondovima za zaštitu okoliša za implementaciju ESCO-a i upravljanje otpadom,

• Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnsosa BiH i institucijama na entitetskom nivou (Federalno ministarstvo finansija, Asocijacije računovođa na entitetskom nivou, Ministarstva energetike, prostornog planiranja i zaštite okoliša u oba entiteta) za razvoj strateškog i regulatornog okvira za ESCO,

• Privrednim komorama FBiH i RS za uspostavljanje ESCO asocijacija na nivou entiteta,

• Javnim komunalnim preduzećima (EP BiH, ERS, i EP HZHB) da postanu javna ESCO preduzeća,

• Gradovima/općinama Bratunac, Cazin, Gradiška, Srbac, Stanari, Travnik, Busovača, Vitez i Novi Travnik, javnim institucijama i preduzećima (Studentski Centar u Sarajevu, Bolnica u Foči, komunalna preduzeća u Cazinu, Sarajevu, Gradiški i Zvorniku), i kantonalnim institucijama (Ministarstvo obrazovanja u Srednjobosanskom kantonu, Ministarstvo unutrašnjih poslova u Srednjobosanskom kantonu, Kabinet premijera Zeničko-dobojskog kantona i Ministarstvo obrazovanja Zeničko-dobojskog kantona) za implementaciju LCUD projekata putem ESCO modela,

• Gradovima/općinama Cazin, Mostar, Gradiška, Prijedor i Ilidža za razvoj i podršku proizvođačima na lokalnom nivou,

• Gradovima/općinama Cazin, Livno, Novi Travnik, Breza, Trebinje, Bijeljina, Doboj i Zvornik za implementaciju zelenih logističkih šema za upravljanje komunalnim otpadom.

Projekt je također uspostavio partnerstva sa:

• Ministarstvima energije, prostornog planiranja i zaštite okoliša u oba entiteta za ažuriranje i usvajanje pravilnika za zaključivanje i implementaciju energetskih usluga u FBiH i RS,

• Javnom institucijom (Studentski Centar u Sarajevu) i kantonalnim institucijama (Kabinet premijera Zeničko-dobojskog kantona i Ministarstvo obrazovanja Zeničko-dobojskog kantona) za implementaciju LCUD projekata putem ESCO modela.

Ukupan iznos investicija kroz projektna sredstva iznosi približno 26,000,000 USD.

Implementacija investicija i infrastrukturnih aktivnosti URBANLED-a rezultirat će smanjenjem emisija od 18,763.81 tCO2eq tokom njihovog vijeka trajanja. Projekt je značajno premašio ciljeve, obuhvatajući 164,677 korisnika, pri čemu je 50.8% žena.

Komponenta 1: Inovativni finansijski mehanizam za implementaciju LCUD

Projekt je već postigao krajnji cilj sa 1,426 sudionika javnog sektora i 423 sudionika privatnog sektora obučenih i educiranih, pri čemu je više od 50% žena.

Tokom implementacije projekta, razvijeni su ESCO modul u EMIS-u i Priručnik za ESCO modul, Protokoli za praćenje, izvještavanje i verifikaciju (MRV) za različite ESCO projekte (javne zgrade, sistemi grijanja, sistemi javnog osvjetljenja i transport otpada), kao i nacrt Mape puta za razvoj tržišta ESCO-a u BiH, koji uključuje uputstva za implementaciju sistema MRV i nacrt Pravilnika za zaključivanje i implementaciju energetskih usluga u FBiH i RS koji definišu obavezu MRV-a i formiraju proces MRV-a koji će biti preduzet od strane entitetskih Fondova za zaštitu okoliša i Ministarstava energije u FBiH i RS.

Integrisan je ESCO u Pravilnik o porezu na dohodak u FBiH, uvedeni su standardi za knjigovodstvo i vođenje knjiga za ESCO projekte u FBiH i RS, te su uspostavljeni ugovorni i implementacijski aranžmani za mehanizam vraćanja.

Protokoli MRV za različite ESCO projekte su testirani, i Priručnik za ESCO projekte sa konkretnim uputstvima za MRV individualnih ESCO projekata od strane krajnjeg korisnika, naručioca i ESCO kompanije, je razvijen.

Komponenta 2: Nisko-karbonski javni objekti i komunalne usluge

Broj objekata i usluga obuhvaćenih EMIS-om na nivou općine iznosio je 3.936. U saradnji sa Low-Carbon projektom kojeg finansira GCF, u EMIS-u je unešeno 388 javnih objekata i usluga na nivou općine.

Ukupno, od početka projekta, podaci o 1.639 javnih objekata i usluga formalno registrovanih kao vlasništvo ili korišteni od strane općina, obuhvaćeni su EMIS-om. To znači da je projekt postigao revidirani krajnji cilj projekta (1.500 zgrada).

Projekt je obuhvatio obuku za 3.703 osobe u upravljanju energijom i dizajnu i implementaciji projekata LCUD, premašujući krajnji cilj projekta, budući da je direktno obučio preko 2.349 predstavnika javnog i privatnog sektora (sa prosječnom učešćem žena oko 40%).

Projekt je implementirao 65 infrastrukturnih projekata LCUD.

Komponenta 3: Upravljanje otpadom i logističkim nisko-karbonskim transportom

Projekt je uspio postići krajnji cilj projekta imajući funkcionalni digitalni sistem upravljanja otpadom u oba entiteta BiH, priznat kroz pravni okvir. Sistem Upravljanja otpadom FBiH je završen i u upotrebi od početka 2021. godine, dok je u RS-u završen u maju 2023. godine, uz prenos vlasništva na Fond za zaštitu okoliša RS u julu 2023. godine. Oba sistema su dizajnirana da omoguće korištenje i generisanje pouzdanih podataka o otpadu za izradu strateških i akcionih planova, praćenje njihove implementacije i rezultata u pogledu smanjenja emisija GHG i generisanja otpada, kao i izvještavanje Evropskoj uniji o generisanju i tokovima otpada u BiH.

Zagovaranje unosa podataka u sistem i promovisanje registracije odgovornih entiteta u Sistemima upravljanja otpadom FBiH i RS.

Implementirana zelena logističkih shema za pilot projekte upravljanja otpadom rezultirala je smanjenjem potrošnje goriva od 22,96% u šest općina.

Nabavka dodatnih plastičnih i metalnih kontejnera za osam gradova/općina u FBiH i RS radi optimizacije ruta sakupljanja otpada i smanjenja potrošnje goriva.

Komponenta 4: Nacionalne i sektoralne politike, institucionalna koordinacija i podizanje svijesti o LCUD

Projekt je razvio 65 lokalnih, entitetskih i državnih propisa, pravnih analiza i strateških dokumenata koji podržavaju razvoj LCUD: 

Strateški dokument za koordinirano strateško donošenje odluka o politikama energetske efikasnosti na državnom nivou, Pravilnik za obavljanje energetskih audita za komunalna preduzeća (javno osvjetljenje, voda, daljinsko grijanje, upravljanje otpadom, itd.) u FBiH, SECAP za 42 lokalne vlasti, Izmjene Zakona o Upravljanju Otpadom Republike Srpske, Konceptualni model upravljanja otpadom u regiji Banja Luka, Analiza ekoloških taksi u FBiH i RS sa preporukama za uvođenje principa "zagađivač plaća", Zakon o Zaštiti Zraka u FBiH, Pravilnik o Inventarizaciji Gasova sa Efektom Staklene Bašte u FBiH, Pravilnik o Procjeni Uticaja na Okoliš u FBiH, Pravilnik o Izdavanju Dozvola za Okoliš u FBiH, Plan za Uvođenje Principa "Zagađivač Plaća", Metod i Metodologija za Jednoznačno Utvrđivanje Postojanja Zagađenja Zraka, Zakon o Klimatskim Promjenama u RS, Izvještajni obrazac unutar zemlje i smjernice za izvještavanje o napretku SECAP-a.

Projekt je zagovarao usvajanje pravnih i strateških dokumenata od strane relevantnih vladinih nivoa tokom preostalog perioda projekta.

Projekt je pomoago u usvajanju 46 propisa i strateških dokumenata.

Projekt je kumulativno postigao sljedeće:

- Online promocija: 1.062.352 osobe dosegnute (146.000 u 2022, 310.090 u 2021, 79.221 u 2021, 477.500 u 2020, 39.541 u 2019), od kojih je 54% bilo žena.
- TV mediji: 1 milion građana.
- Face to face: više od 1.200 predstavnika javnog, komercijalnog i stambenog sektora.