Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu: Socijalna uključenost u Bosni i Hercegovini je izradio Razvojni program Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini uz podršku Ambasade Švicarske u Bosni i Hercegovini sa namjerom da se izvrši procjena i započne diskusija o socijalnoj uključenosti u Bosni i Hercegovini.

Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za 2020. godinu je naručen kako bi se sagledala dostignuća u proteklih deset godina. U tom cilju je prilikom procjene učinka mreža socijalnih ustanova koje su nadležne za osiguranje blagostanja i učešća svih pripadnika društva u Izvještaju fokus stavljen na strukturnu dinamiku inkluzije (umjesto statičkog mjerenja radi procjene karakteristika isključenosti).

U Izvještaju pristupamo socijalnoj uključenosti iz perspektive dinamike interakcije između osobe i njenog društvenog, pravnog i ekonomskog okruženja. Pitanje da li je osoba u stanju sudjelovati na jednakim osnovama sa drugima u društvu dovodi nas do prepoznavanja jazova i barijera koje onemogućavaju njeno sudjelovanje.

Procjena socijalne uključenosti u ovom Izvještaju je povezana sa konceptom i mjerenjem humanog razvoja i principom da niko ne smije biti izostavljen, koji je sadržan u Programu za održivi razvoj do 2030. (Agenda 2030).

Ovaj Nacionalni izvještaj o humanom razvoju na temu socijalne uključenosti u Bosni i Hercegovini je nastavak istraživanja provedenog kroz dva prethodna izvještaja o humanom razvoju. Godine 2007., UNDP je izradio Nacionalni izvještaj o humanom razvoju na temu socijalne uključenosti u Bosni i Hercegovini, koji je pružio jedinstven uvid u kategorije stanovništva koje su još uvijek bile podložne socijalnom isključivanju, više od deset godina nakon završetka sukoba. Nakon njega je 2009. godine uslijedio Nacionalni izvještaj o humanom razvoju na temu društvenog kapitala, u kojem su detaljno istražene individualne procjene vlastitih društvenih odnosa u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Evidentiranjem percepcija građana o društvenom životu i institucijama u ova dva izvještaja došlo se do socijalnih podataka kao polazišne osnove prema kojoj je bilo moguće izmjeriti pravac socijalnih promjena u zemlji.