LocationsČuvarice zanata i tradicije: Žene iz ruralnih sredina Zapadnog Balkana jačaju svoje zajednice
13 October 2023
Međunarodni dan žena na selu, koji se obilježava 15. oktobra širom svijeta, prilika je da se ukaže na inspirativne priče i postignuća žena iz ruralnih područja Zapadnog Balkana koje su pokazale snažnu volju za jačenjem svojih zajednica kroz aktivnosti Regionalnog programa za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2).
Život na selu je oduvijek nosio sa sobom jedinstvene privilegije, ali i brojne izazove koji svakodnevnicu u seoskoj sredini čine posebnim iskustvom. Baš takav život oduvijek je birala Slavica Tadić iz Crne Gore, kao i mnoge slične njoj.
Od djetinjstva do današnje šeste decenije života Tadić je bila posvećena očuvanju seoskog domaćinstva, što kroz izradu vunenih tepiha, do vođenja seoskog turizma.
“Rana bolest i odlazak supruga ostavili su veliki gubitak za moju porodicu. Tražeći izlaz iz teške situacije sa djecom sam se okrenula seoskom turizmu. Imamo veliku prednost s obzirom da nam je kuća blizu obilaznice na magistralnom putu Risan-Žabljak”,kazala je Tadić.
Iako je uspjela očuvati svoje domaćinstvo zajedno sa sinom i kćerkom, nova vremena, metode i tehnike rada su značile potrebu usvajanja novih znanja i vještina za marljivu Crnogorku. Pridružila se “Mreži za rualni razvoj Crne Gore” u sklopu koje je dobila priliku sudjelovati u programu edukacije “Škola agroturizma” koji je podržao ReLOaD2.
“Moje domaćinstvo je nagrađeno kao primjer dobre prakse na što sam jako ponosna. Ovo je svijet u kojem sam se pronašla i kroz koji se trudim sačuvati dio našeg tradicionalnog nasijeđa”, kazala je Tadić koja u svom domaćinstvu redovno dočekuje goste nudeći im svježe domaće proizvode.
“Škola agroturizma” koje je provedena u crnogorskim opštinama Nikšić i Plužine je pomogla da još najmanje 15 seoskih domaćinstava u kojima žene igraju ključne uloge unaprijede vještine poslovanja u cilju keiranja održive agroturističke ponude.
Životnu priču Crnogorke Slavice dijele i mnoge njene vršnjakinje iz Opštine Gacko u susjednoj Bosni i Hercegovini koje su godinama posvećene proizvodnji tradicionalnog gatačkog kajmaka.
Okupljene ispred “Udruženja proizvođača gatačkog kajmaka” žene iz Gacka su prepoznale važnost udruživanja radi zaštite ovog tradicionalnog mliječnog proizvoda, posebno zbig formiranja zajedničkih cijena proizvoda i organizovane promocije. Njihov rad je podržao i ReLOaD2 kroz projekat “Očuvajmo gatačke tradicionalne proizvode“.
Predsjednica Udruženja proizvođača gatačkog kajmaka Dragana Milović priznaje da je bilo izazovno motivisati žene da se uključe u projektne aktivnosti zbog utjecaja sredine u kojima žive, a u kojoj su u ekonomski podređenom položaju.
“Žena najčešće nije vlasnik imovine, nije zaposlena i nema stalne prihode. S druge strane žene su nedovoljno uključene i u donošenje poslovnih i preduzetničkih odluka, kao i strategija razvoja unutar lokalne zajednice, što predstavlja značajnu prepreku za razvoj ženskog preduzetništva”,kazala je Milović.
Ipak, podrška lokalne zajednice i Evopske unije doprinijela je angažmanu žena iz Gacka koje su prošle kroz edukaciju o uspostavljanju sistema sljedivosti u proizvodnji. Time su ostvarili ključni preduslov za brendiranje i zaštitu gatačkog kajmaka u budućnosti, što je i jedan od ciljeva strategije razvoja ove lokalne zajednice.
Digitalno osnaživanje žena
Raskošna priroda u Opštini Topola u srcu Srbije pogodovala je mnogim seoskim domaćinstvima da se usmjere na biljnu, mliječnu i mesnu proizvodnju. Ukoliko želite da osjetite izvorne ukuse Šumadije, onda su nezobilazna destinacija poljoprivredna gazdinstva širom Topole koja obiluju tradicionalnim proizvodima vrijednih domaćica ove zajednice.
Međutim, iako su žene u ruralnim područjima Topole oduvijek bile vjerne proizvodnji, dio su negativne statistike koja pokazuje da u Srbiji tek svaka deseta žena na selu posjeduje imovinu, samo 12 posto ih ima zdravstveno osiguranja, dok ih je 27 posto digitalno pismeno.
No, vrijedne žene iz Topole godinama nisu odustale od proizvodnje, pa su njihovi napori prepoznati u sklopu ReLOaD2 programa. Više od stotinu poljoprivrednih gazdinstva kojima upravljaju žene u ovoj opštini su uspjela plasirati svoje proizvode na web portalu “Agroponuda” u sklopu projekta "Plodovi oplenačkih gazdinstava na klik do trpeze" koji je proveo Centar za ravnomerni regionalni razvoj (CenTriR) iz Beograda.
Direktorica CenTriR-a Vanesa Belkić kaže da je ovaj projekat pomogao ženama da digitalno transformiraju svoje poslovanje i ponude svoje domaće proizvode na online tržištu. Omogućena im je i obuka za prodaju domaćih proizvoda preko društvenih mreža, kao i tehnička podrška za plasman proizvoda na online tržište.
“Poljoprivrednice su bile prezadovoljne obukom, temama, pristupom i predavačima. U Opštini Topola nikada ranije nije bilo projekata koji su bili usmereni na podršku poljoprivrednim gazdinstvima koje vode žene, tako da smo postigli i bolje rezultate od očekivanih”,rekla je Belkić.
Belkić dodaje da žene u ruralnim područjama predstavljaju okosnicu opstanka i razvoja ruralnih zajednica zbog čega im je potrebno osigurati kontinuiranu podršku u cilju održivog razvoja.
U mjestu Lushnje, u Albaniji, Denada Korreshi posvetila je više od 22 godine sektoru civilnog društva, zalažući se za marginalizirane skupine. Pridruživši se OCD - Zeri Kytytar 2013., namjeravala je iskoristiti svoje iskustvo za dobrobit svoje zajednice, a u okviru ReLOaD2 provela je projekat "Osnaživanje nevidljivih žena" u Patosu, ciljajući na 315 žena i djevojaka. Inicijativa je naglasila jačanje njihovih ekonomskih kapaciteta kroz rukotvorine, što je rezultiralo time da je 15 žena ostvarilo prihode. Projekat se suočio s izazovom učinkovitog uključivanja žena iz ruralnih sredina, ali njihova motivacija i odlučnost pokazale su se ključnima u postizanju ciljeva projekta, pokazujući potencijal zajedničkih napora za poboljšane ekonomske rezultate i poboljšanu vrijednost.
Žene u pčelarstvu
Pored mnoštva poljoprivrednica koje su bile uključene u ReLOaD2, ovaj program je podržao i strastvene ljubiteljice pčelarstva iz ruralnih sredina Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova. Jedna od njih je Biljana Zileska koja je sudjelovala u projektu „Ekonomsko osnaživanje seoskih žena kroz pčelarstvo“ u Sjevernoj Makedoniji.
Zileska je prošla kroz radionice koje su joj pomogle da unaprijedi pčelarsko znanje, te je inspirisale da krene sa proizvodnjom kozmetičkih proizvoda na bazi meda. Ona tako danas proizvodi sapune, kupke, balzame za usne i voštane svijeće.
“U oblasti pčelarstva postoje sjajni primeri žena koje pokazuju izuzetnu posvećenost pčelarstvu. Aktivno se uključuju u programe obuke, provode istraživanja i, što je najvažnije, svoje inovativne ideje pretvaraju u djelo. Njihov glas u ruralnim područjima je posebno značajan jer doprinosi uravnoteženom i inkluzivnom regionalnom razvoju”,istakla je Zileska.
Velika ljubav prema pčelama isplatila se i za 51-godišnju Albanku Valbona Ismaili Salihu koja je prošla edukaciju iz pčelarstva i dobila potrebnu opremu za rad.
“Već od samog početka mnogi su dovodili u pitanje moju sposobnost da se nosim s fizičkim zahtjevima posla, ali ja sam krenula svoje putovanje kao pčelarka i nikada se nisam osvrtala nazad”, rekla je Salihu.
Kroz radionice u kojima je sudjelovala mentori su prepoznali njenu odlučnost i pomogli joj da uspije u svojim snovima. Ona se danas ponosno naziva pčelarkom koja je prevazišla sva društvena ograničenja.
Slično iskustvo dijeli i 62-godišnja Melvete Krasniqi iz gradića Podujevu u sjeveroistočnom dijelu Kosova koja se bavi pčelarstvo još od djetinjstva.
“Sjećam se dana kada je moj otac insistirao da se pobrinem za svoju prvu pčelu. Uzbuđeno, ali strpljivo sam posmatrala njene pokrete i učila vještinu pčelarenja pod njegovim mudrim vodstvom. Međutim, pristupačnost potrebnim materijalima je donijela velike izazove na ovom putovanju”,prisjetila se Krasniqi.
Sudjelovanje u programu ReLOaD2 kroz Udruženje “Mjalta” pomoglo je za Krasniqi da nabavi veći broj košnica i očuva tradiciju pčelarstva u njenoj porodici.
Regionalni program za lokalnu demokratiju na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2), kojeg finansira finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) je pomogao stotinama žena u ruralnim sredinama kroz jačanje saradnje lokalnih samouprava i organizacija civilnog društva.
__________________
[* Za Evropsku uniju, ovo imenovanje ne dovodi u pitanje stav o statusu i u skladu je s UNSCR 1244/1999 i Mišljenjem ICJ-a o proglašenju nezavisnosti Kosova. Za UNDP sve reference na Kosovo shvatit će se u kontekstu UN-ove Rezolucije 1244/1999
