Locations
Jednaka prava. Jednake mogućnosti. Jednaka snaga.
„Međusobna povezanost i podrška žena u zaštićenim područjima od presudne je važnosti za prevladavanje izazova i ubrzanje napretka.“
ističe Selma Kadrić Muharemović, referentica za pripremu projekata i provedbu Plana upravljanja Spomenikom prirode Prokoško jezero
Prokoško jezero je spomenik bosanskohercegovačke prirode. Smješteno u planinskom lancu Vranica, jedno je od najljepših i najpoznatijih zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini. Jezero se može pohvaliti rijetkim autohtonim alpskim tritonom, čarobnim prirodnim amfiteatrom i udaljenim selom. Jezero i njegova okolina proglašeni su regionalnim parkom prirode 1982. godine, a spomenikom prirode 2007. godine. No, uprkos statusu zaštite, područje je osjetljivo na bespravnu gradnju, preusmjeravanje vode za javne potrebe, upade terenskih vozila i slično.
Za Selmu Kadrić Muharemović, zaposlenu u Javnom komunalnom poduzeću „Šćona“, rad na zaštiti Spomenika prirode Prokoško jezero je duboko ukorijenjen i izrazito praktičan:
„Povećano ulaganje u žene u zaštićenim područjima može značajno doprinijeti ekonomskom razvoju i održivosti lokalnih zajednica.“
Ona ukazuje na prilike za razvoj održivog turizma kroz inicijative kao što su ekoturistički poduhvati malih razmjera, tradicionalni zanati i organska poljoprivreda, a sve to može biti ojačano marketinškim platformama i izvorima finansiranja koji će biti unapređene kroz rad udruženja upravljača zaštićenih područja. “Žene moraju imati jednak pristup procesima donošenja odluka”, dodaje Selma, “kako bi zaštićena područja postala ne samo ekološki, već i ekonomski održiva.”
Selma Kadrić Muharemović, referentica za pripremu projekata i provedbu Plana upravljanja Spomenikom prirode Prokoško jezero
Jednaka prava. Jednake mogućnosti. Jednaka snaga.
Predvođena ženama, Bosna i Hercegovina (BiH) ostvaruje značajan napredak u očuvanju svoje prirodne baštine osnivanjem udruženja upravljača zaštićenih područja (ZP). Pod okriljem petogodišnjeg projekta ‘Održivost zaštićenih područja’ (SPA), koji finansira Globalni fond za okoliš (GEF), a implementira UNDP u BiH, ova prekretnica predstavlja ne samo snažnije mjere očuvanja, već i nove prilike za zagovaranje, razvoj projekata i osnaživanje. U zemlji koja je poznata po svojim prekrasnim planinskim područjima, šumama i jezerima, ovi napori signaliziraju promjenu u načinu na koji se biološka raznolikost štiti, osiguravajući da prirodno nasljeđe zemlje opstane za buduće generacije. Ova udruženja će osigurati platformu koja žene stavlja u prvi plan i središte, prepoznajući ključnu ulogu koju igraju u upravljanju i očuvanju zaštićenih područja u BiH, te uspostavljanju mreža za koordinaciju i saradnju koje poboljšavaju funkcionalnost i utjecaj ovih dragocjenih centara bioraznolikosti.
Vesna Gagić Andrić, viši stručni saradnik za planiranje, unapređenje i razvoj Nacionalnog parka Drina
Novoosnovana udruženja bavit će se dugotrajnim izazovima u upravljanju zaštićenim područjima u BiH, uključujući nedostatke u finansiranju, fragmentirano upravljanje i potrebu zagovaranja za adekvatnijim pravnim okvirima. Ujedinjujući upravljače zaštićenih područja, udruženja imaju za cilj stvoriti sinergiju između različitih institucija, od nacionalnih parkova i parkova prirode do lokalnih administrativnih jedinica. Čineći to, otvaraju vrata kolektivnom zagovaranju, učinkovitijem dijalogu, zajedničkim resursima i širem pristupu međunarodnom finansiranju.
UNDP u BiH - kroz aktivnosti u sklopu SPA projekta - uspostavlja model održivog upravljanja zaštićenim područjima, istovremeno se baveći mnogim od ovih aspekata i naglašavajući otpornost na klimu kroz rješenja temeljena na prirodi, očuvanje biodiverziteta i inicijative u zajednici. Sada, s formiranjem ovih udruženja, zaštićena područja su spremna dobiti koristi od zajedničkih napora u planiranju platformi za razmjenu znanja i koordiniranih odgovora na prijetnje okolišu.
Zajednička karakteristika ovih udruženja je njihova namjerna i glasna podrška ženama u upravljanju zaštićenim područjima. Povijesno gledano, žene su bile nedovoljno zastupljene u sektoru upravljanja prirodnim resursima, ali ova udruženja u BiH nastoje da žene imaju aktivan glas. Da naglasimo ovaj napredak, - i da naglasimo kako je ulaganje u žene ulaganje u ubrzano djelovanje - nekoliko žena koje su se pridružile ili pomogle u osnivanju ovih udruženja nedavno su podijelile svoja iskustva, nade i savjete.
Rosa Rakita, inženjerka šumarstva, Prašumski rezervat Janj (UNESCO-ov popis svjetske baštine).
Za SVE ljude, za planetu
“Rad na zaštiti prirode, kako sada tako i u budućnosti, pruža mogućnosti za napredak žena, a istovremeno doprinosi zaštiti planeta”,
kaže Denisa Dedić, biologinja/ekologinja. Denisa je zaposlena u Kantonalnoj javnoj ustanovi za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo. Svoje članstvo u udruženju pripisuje otvaranju vrata za stručno usavršavanje, saradnju na projektima i mogućnost mentorstva mlađim kolegama. “Žene koje su aktivne u tim udruženjima često imaju priliku dati širi doprinos putem podizanja svijesti o pitanjima zaštite okoliša i zagovaranja prava žena vezanih za očuvanje prirodnih resursa”, tvrdi ona, naglašavajući činjenicu da ulaganje u vještine i kompetencije žena u konačnici uzdiže cijele zajednice.
Denisa Dedić, iz Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja - članica Udruženja upravljača zaštićenih područja FBiH.
Za Haritu Čolaković ulazak u Udruženje upravljača zaštićenih područja predstavlja “ličnu i profesionalnu predanost očuvanju prirodnih vrijednosti”. Ovo predstavlja važnu mrežu podrške.
“Prepoznajući važnost rodne ravnopravnosti, udruženje pruža platformu za jačanje profesionalnih kapaciteta žena”,
napominje ona, ističući važnost zajedničkog znanja i zajedništva u prevladavanju izazova. Ona predviđa da će sve više žena da oblikuje politiku i upravlja strategijama zaštite okoliša, kako na lokalnom tako i na nivou BiH.
Harita Čolaković, ing. šumarstva, pomoćnica direktora Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna dobra.
Jedna od ključnih prednosti inicijativa za očuvanje koje vode žene je njihov potencijal za poticanje šireg ekonomskog razvoja. Kako žene preuzimaju vodstvo u ekoturizmu, održivoj poljoprivredi i programima promocije, lokalne zajednice često osjećaju pozitivan učinak ovih inicijativa. Nekoliko je sagovornica istaknulo kako ova udruženja njeguju poduzetništvo u skladu s očuvanjem prirode.
Udruženja će također poslužiti kao mostovi između upravljača ZP koji su donedavno djelovali u relativnoj izolaciji. Za članove udruženja, važnost razmjene ideja i strategija - od toga kako angažovati stručne volontere, do načina pokretanja uspješnih kampanja za podizanje svijesti o okolišu - bila je ključna tema. Zajednička snaga udruženja također povećava njihov kredibilitet kod kreatora politika, jačajući njihovu sposobnost lobiranja za povoljnije pravne i fiskalne strukture.
Prašuma Janj
Saradnja ne prestaje unutar granica BiH. Uz podršku UNDP-ovog SPA projekta, udruženja će omogućiti lokalnim upravljačima zaštićenih područja da se povežu s međunarodnim organizacijama, istraživačkim institutima i agencijama za zeleno finansiranje. Ovaj pristup pojačava glas BiH unutar šireg diskursa o bioraznolikosti i klimi i otvara dodatne puteve za žene naučnice, nadzornike i projektne službenike da uče iz najboljih svjetskih praksi. Prema riječima Harite Čolaković, “umreževanjem, zajedničkim projektima i razmjenom znanja žene mogu ojačati svoje kapacitete za očuvanje prirodnih resursa.”
Kroz snažnije kolektivno zagovaranje, cilj je poboljšati modele finansiranja, sprečavajući zaštićena područja da se neprestano bore da ispune svoje mandate.
“Žene, koje su općenito predane poslu, dobile su priliku pokazati svoje sposobnosti u rješavanju brojnih izazova”, dodala je Čolaković.
Promicanje jednakosti. Zaštita bioraznolikosti.
U stvaranju budućnosti u kojoj očuvanje i razvoj produktivno koegzistiraju, ova udruženja predstavljaju primjer transformativne moći saradnje, uključivanja i izgradnje kapaciteta. Njihovo formiranje označava vitalni korak prema modelu upravljanja zaštićenim područjima koji je i održiv i pravičan, uzdižući glasove žena i osiguravajući da priroda opstane.
“Profesionalni i lični razvoj žena usklađen je s vrijednostima očuvanja prirode i očuvanja resursa za buduće generacije”, rekla je gđa Dedić.
S tim vodećim duhom, novoosnovana udruženja spremna su otvoriti novo poglavlje nade i otpornosti, za zemlju i za žene koje su ovlaštene oblikovati njezinu budućnost.
