Prokoško jezero na planini Vranici nadomak Fojnice bi ponovo moglo postati dom planinskog tritona, tajnovitog vodozemca koji je nekada naseljavao obale jezera.
Triton se vraća kući
26 July 2023
![Prokosko jezero SPA](/sites/g/files/zskgke326/files/2023-07/spa_projekat_-_np_prokosko_jezero-74.jpg)
Makadamskim putem od Općine Fojnica prema planini Vranici prolaze hiljade turista. Njihova krajnja destinacija je Prokoško jezero koje je smješteno u središtu stočarskog sela na više od 1.600 metara nadmorske visine. Ovo nekada mirno mjesto danas vrvi od ljubitelja prirode iz svih dijelova svijeta, ali i novih naseljenika koji grade vikendice na obali ledničkog jezera.
Međutim, iza nadahnjujućih prirodnih ljepota se krije ne tako lijepa priča o odumiranju rajzerovog ili bosanskog planinskog tritona, stanoendemičnog vodozemca kojem je Prokoško jezero nekada bilo najveće i jedino stanište.
Velika ekspanzija gradnje, problemi s kanalizacijom i vodosnabdijevanjem, organski otpad i nekontrolisano poribljavanje jezera raznim vrstama ribe su poremetili prirodnu ravnotežu u ovom području. Umjesto rijetkih vodozemaca narandžastog trbuha danas se u Prokoškom jezeru mogu vidjeti samo velika jata riba.
Herpetolog Adnan Zimić koji se godinama bavi istraživanjem vodozemaca kaže da je biodiverzitet jezera u najvećoj mjeri urušen zbog vrhunca pritiska koji prave ribe. Početna istraživanja koja su provedena u sklopu u sklopu projekta Održivost zaštićenih područja (Sustainability of Protected Areas - SPA) koji implementira UNDP u BiH, a finansira Globalni fond za okoliš (GEF) su pokazala da u Prokoškom jezeru nije prisutna nijedna vrsta beskičmenjaka, pa čak ni punoglavaca smeđe krastače koji inače dobro podnose prisustvo ribe.
“Preliminarna terenska istraživanja ukazuju na veoma alarmantne i poražavajuće podatke na osnovu kojih sada definitivno možemo tvrditi da je nekada najveća i najbrojnija subpopulacija rajzerovog tritona potpuno izumrla sa Prokoškog jezera. Obalnu zonu u kojoj je preživljavao triton su zauzele gaga i krkuša, zajednice riba sa esktremno velikim brojem jedinki u populaciji”, pojašnjava Zimić.
Prema mišljenju stručnjaka, dugoročni efekat na povratak tritona u Prokoško jezero može imati jedino izribljavanje jezera. Stoga je njihova namjera da u sklopu SPA projekta unaprijede stabilnost i stanje populacije tritona na ovom području, što će podrazumijevati i izlov riba iz jezera.
“Kroz ovaj projekat je prvi put pokazano interesovanje za Prokoško jezero i za kritično ugoženog tritona. Ovo je prvi put da imamo preliminarni uvid u relativnu brojnost subpopulacija, njihovih staništa i njihove nivoe ugroženosti, a što je prvi korak u zaštiti vrste“, naglasio je Zimić.
S druge strane, ihtiolog Adem Hamzić pojašnjava da će se pravo stanje biodiverziteta u jezeru ustanoviti ihtiološkim terenskim istraživanjima koja su planirana na proljeće, ljeto i jesen 2024. godine. Ova istraživanja će pokazati koje vrste riba žive u Prokoškom jezeru.
“Pretpostavlja se da su sve te ribe mesožderi zbog čega nanose veliku štetu tritonu jedući jaja, ličinke, ali i odrasle jedinke tritona. Za vrijeme istraživanja će se ustanoviti lanci ishrane na osnovu sadržaja crijevnog trakta ribe, a potom će se vršiti izlov svih vrsta uz pomoć elektoagregata. Sva živa riba će biti prebačena na druge lokalitete na području Fojnice”, izjavio je Hamzić.
![Prokosko jezero SPA 04](/sites/g/files/zskgke326/files/2023-07/spa_projekat_-_pp_prokosko-9_2.jpg)
Herpetolog Zimić dodaje da će biti nužno zaštititi i vodozemce koji sada žive izvan prirodnog staništa, odnosno, kako kaže, u zatočeništvu. To će podrazumijevati premještanje ugroženih vrsta u izolovana manja područja opremljena za njihovu zaštitu i razmnožavanje, što će služiti za razvoj nove populacije tritona ukoliko se desi njihovo izumiranje na Prokoškom jezeru.
„Nakon što izvršimo izribljavanje pretpostavka je da će tritoni migrirati sami u jezero i da će za dvije do tri godine stvoriti vijabilnu populaciju. Nauka je pokazala da u praksi dolazi do rapidnog samoobnavljanja zajednice vodozemaca nakon uklanjanja autohtone ribe iz visokoplaninskih jezera“, pojasnio je Zimić.
Institucije na nivou Federacije Bosne i Hercegovine su također prepoznale važnost očuvanja Prokoškog jezera koje je 2006. godine proglašeno zaštićenim područjem i svrstano u kategoriju IIIb: Spomenik prirode i prirodnih obilježja. Federalno ministarstvo okoliša i turizma kao jedan od partnera u provedbi SPA projekta u BiH, provodi strateške i kontinuirane aktivnosti posvećene zaštiti Prokoškog jezera
Šefica Odsjeka za zaštitu prirode u ovom ministarstvu, Zineta Mujaković, smatra da je mnogo različitih faktora dovelo do narušavanja prirode na Prokoškom jezeru i ugrožavanja staništa tritona.
„Čovjek svojom nepažnjom stvara najveće štete u prirodi, pa tako i u ovom području. Također, kanalizacija nije još uvijek riješena od strane općine te kao takva značajno utječe na samo jezero“, izjavila je Mujaković, ističući značajni doprinos UNDP-a i programa Ujedinjenih nacija za okoliš i životnu sredinu UNEP-a zaštiti biološke raznolikosti i očuvanja ekosistemskih usluga u BiH, te da projektima koje finansira GEF upravlja Federalno ministarstvo okoliša i turizma, i shodno tome prilagođeni su i usmjereni potrebama naše zemlje.
„Očekujemo da će projekat 'Održivost zaštićenih područja' naročito doprinijeti suzbijanju klimatskih promjena koje imaju veliki utjecaj na biološku raznolikost u zaštićenim područjima, a čija se komponenta prvi put uvodi u okviru ovog projekta“, dodaje Mujaković.
Glavni cilj petogodišnjeg SPA projekta, kojeg provodi UNDP u saradnji sa partnerskim institucijama, a finansira GEF, je osigurati bolji status biodiverziteta kroz jačanje otpornosti na uticaj klimatskih promjena i postizanje finansijske održivosti zaštićenih područja u Bosni i Hercegovini.