LocationsZdrave šume za zdrave ljude: Akcije lokalnih zajednica širom regije
21 March 2023
Usred sve većih ekoloških problema u urbanim sredinama, zajednice širom Zapadnog Balkana sve se aktivnije bore za očuvanje šumskih i zelenih površina. Međunarodni dan šuma, 21. mart, prilika je da se ukaže na njihove napore koje je prepoznao i Regionalni program lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2), koji finansira Evropska unija (EU), a implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u 63 partnerske jedinice lokalne samouprave širom Zapadnog Balkana.
Početak proljeća i buđenje prirode za zelene aktiviste znači početak uređenja i čišćenja parkova i šuma. Takva su proljeća i kod Vere Mijatović, iz malog mjesta u podnožju planine Romanije u Bosni i Hercegovini. Zajedno za svojim sugrađanima Mijatović već godinama nastoji poslati u svijet sliku šumskih ljepota kojima je okružena. Svjesni bogatstva koje imaju, Mijatović priča da mještani i mještanke romanijske regije strastveno čuvaju svoju goru sa bogatom historijom i prelijepim pejzažima.
„Prva destinacija koju biste trebali posjetiti na Romaniji jeste planinarski dom ‘Crvene stijene’. Kada krenete dalje, dočekaće vas ljepota netaknute prirode i predjeli koje ćete poželjeti ponovo da posjetite“, poručila je Mijatović, inače sekretarka Planinarskog društva „Glasinac“.
Zahvaljujući višegodišnjim naporima ovog društva početkom 2023. godine lokalitet „Crvene stijene“ je proglašen Spomenikom prirode. Značaj aktivnosti koje provodi Planinarsko društvo „Glasinac“ je prepoznat i kroz partnerstvo Evropske unije (EU), Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) i Grada Istočno Sarajevo u okviru ReLOaD2, u okviru kojeg je podržana provedba projekta ovog društva pod nazivom „Romanija više od planine“.
Kao rezultat, Romanija je bogatija za veliki broj uređenih površina. Trasirano je i markirano 35 kilometara takozvane „Hajdučke staze“ na kojoj su postavljene i klupe i stolovi pogodni za izlete. Uređena su brojna područja koja su ranije bila nepristupačna, te unaprijeđeni sadržaji za djecu i odrasle kako bi se animirali na boravak u prirodi.
„Uložen je ogroman napor i entuzijazam da bi prirodne ljepote nekada zapostavljene Romanije konačno dobile mjesto koje zaslužuju na turističkoj mapi, ne samo BiH i regiona, već i šire“, istakla je Mijatović.
Kako se ljubitelji šume u Bosni i Hercegovini (BiH) bore za očuvanje Romanije, tako se i građani Crne Gore bore za njihovu zelenu oazu Park šuma Gorica, smještenu u Podgorici. Ovo zaštićeno crnogorsko područje nastajalo je od 50-ih godina intenzivnim pošumljavanjem. Međutim, najveća opasnost koja danas prijeti ovom parku su požari. U protekloj godini Podgoričani su nastojali intenzivnom kampanjom ukazati na važnost zaštite Gorice i prevencije nastanka požara. Kampanja je provedena u sklopu projekta „Za očuvanu Goricu“ koji je podržao ReLOaD2, a implementirala Mreža „Parkovi Dinarida“. U sklopu projekta je nabavljena i protu-požarna oprema za potrebe Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice, te su volonteri obučeni tehnikama gašenja požara. U parku su postavljene table upozorenja radi prevencije požara, te je pripremljen i Protokol postupanja u slučaju nastanka požara na Gorici.
„Glavni cilj kampanje bio je promocija biodiverzitetskih vrijednosti Gorice kao zaštićenog područja, ali i apelovanje na građane da se proaktivnije uključe u njenu zaštitu“, kazali su iz Mreže „Parkovi Dinarida“.
Stotinama kilometara od Podgorice prema makedonskom gradu Gostivaru ljubitelji šume i planine su pokrenuli projekt „Gostivar te zove: Dođi na planinu“ u organizaciji Asocijacija demokratskih inicijativa (ADI). Ovaj projekat, nagrađen u okviru ReLOaD2 programa, pomogao je da se obilježi 40 kilometara planinskih staza, te 160 klometara biciklističkih staza u šumskim područjima u blizini Gostivara. Uređenjem ovih staza posjetiocima je obezbijeđen prostor za rekreaciju, trening, šetnju i boravak na svježem zraku. Osim toga, u okviru projekta organizovane su planinarske obuke na kojima je učestvovalo preko 90 djece uzrasta od 4 do 19 godina, sa ciljem stvaranja zdravih navika od najranijeg uzrasta. Iz makedonske Asocijacije ADI poručuju da su sretni jer primjećuju da njihovim projektom unapređuju zdrave životne navike građana i građanki Gostivara i okoline. Ipak, dodaju da mnogi predstavnici njihove lokalne zajednice još nisu svjesni višestrukog značaja šuma. Dokaz tome su, kako kažu, šumski požari uzrokovani nemarom ljudi, bespravna sječa šume i nizak stepen pošumljavanja.
S pozitivne strane u protekle dvije godine urađeno je dosta toga na podizanju svijesti o očuvanju prirodnih resursa i šuma.
"Svaka osoba na planeti treba biti svjesna da je uništavanje šuma među najvećim ekološkim katastrofama s kojima se suočavamo kao čovječanstvo“, poručili su iz Asocijacije ADI.
Podsjetimo, očuvanje šuma i drugih ekosistema jedan od 17 globalnih ciljeva Ujedinjenih nacija koji čine Program održivog razvoja do 2030. godine, jer šume čine mnogo za naše zdravlje. Osim što pročišćavaju vodu i čiste zrak, poboljšavaju kvalitetu našeg života i snižavaju ljetne vrućine dajući nam hlad. Ovogodišnji Međunarodni dan šuma obilježava se pod sloganom „Zdrave šume za zdrave ljude“.
Stoga je, pored uređenja šumskih lokaliteta, u okviru ReLOaD2 programa podržano i unapređenje zelenih površina u urbanim sredinama. Jedna od njih je Općina Novo Sarajevo u glavnom gradu BiH u kojoj su uređeni zeleni parkovi zahvaljujući projektu „Urbane šume - znanje i učešće svih“ koji je sprovelo Udruženje za razvoj i afirmaciju društva „NODAS“. Više od 300 mladih i odraslih mještana i mještanki Novog Sarajeva su tokom projekta učili o značaju urbane ekologije i razvoju rješenja za očuvanje zelenih površina. U sklopu 20 radionica su obučeni o pravilnom odabiru sadnica, procesu sadnje i uređenja parkova, te načinima rješavanja problema zagađenosti zraka. Naučeno znanje su u konačnici iskoristili kako bi kroz više volonterskih akcija sadnje uredili parkove u svojoj lokalnoj zajednici.
„Ovo ćemo mjesto zvati Šumarak, malu šumu u našem naselju“, slogan je učesnika projekta koji su samostalno obogatili svoje parkove u kojima danas svakodnevno borave.
Voditelj projekta „Urbane šume - znanje i učešće svih“ i menadžer Udruženja „NODAS“ Šemsudin Maljević kaže da je ovaj projekt podsjetio građane i građanke na osjećaj odgovornosti, brige i očuvanja javnih zelenih površina.
„Urbane šume su pristup koji postaje jako popularan u svijetu, naročito u zagađenim gradovima. Naši gradovi nemaju puno izbora i jednostavno moraju započeti transformaciju u zelene oaze. Poželjeli smo da Sarajevo bude u tome prvo i to smo i postigli inicirajući proces uređenja zelenih površina. Nadamo se da će se ovaj proces nastaviti i da će se gradovi u BiH početi nadmetati u dobrim inicijativama“, istakao je Maljević.
Projekt „Urbane šume - znanje i učešće svih“ je podržala i Općina Novo Sarajevo koja je prepoznala ideju i potencijal investiranja u zaštitu i obnovu urbanog zelenila.
„Podizanje urbanih šuma je jedna od rijetkih mjera koje se mogu i trebaju pokrenuti odmah, kao realno mala investicija sa ogromnim koristima - smanjenje temperature, protok i čišćenje vazduha, ljepši i zdraviji ambijent, manje buke i još cijeli niz benefita. Uostalom, želimo li sa prozora vidjeti šumu i slušati ptice ili dobiti parking?“, zaključio je Maljević.
Međunarodni dan šume se obilježava već 11 godina i time se čine napori da se šuma, kao najraznovrsniji ekosistem i dom za preko 80% kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata, zaštiti. Zdrave šume čine ljude zdravima, a svako lokalno djelovanje doprinosi promjeni na globalnom nivou i realizaciji Cilja održivog razvoja 15 koji promoviše zaštitu, obnovu i promociju održivog korištenja kopnenih ekosistema, održivo upravljanje šumama, borbu protiv dezertifikacije, te zaustavljanje degradacije zemljišta i gubitka biodiverziteta.
