Pariz je bio u euforiji 12. decembra 2015. godine. U odsudnom trenutku globalne solidarnosti i nade, 197 zemalja okupilo se na COP21 (Konferencija o klimi 21) i suočilo sa klimatskim promjenama i njihovim negativnim uticajem usvajanjem istorijskog Pariškog sporazuma. Nakon što je za nešto manje od godinu dana stupio na snagu, Sporazum djeluje u pravcu globalnog smanjivanja emisije stakleničkih gasova i ograničavanja globalnog povećanja temperature. Do danas se 189 zemalja pridružilo Pariškom sporazumu.

Pariški sporazum u Bosni i Hercegovini

Pariški sporazum uključuje obaveze koje su preuzele sve zemlje da smanje svoje emisije i djeluju zajedno u cilju prilagođavanja uticajima klimatskih promjena, te poziva zemlje da vremenom pojačavaju svoju posvećenost ispunjavanju obaveza. Destruktivni uticaji klimatskih promjena su postali naša svakodnevnica i primorali svijet da hitno poduzme mjere. U tom smislu, napori na prilagođavanju klimatskim promjenama prepoznati su kao jednako važni kao i ublažavanje. Ovaj integralni pristup klimatskim pitanjima može na najefikasniji način poboljšati napore širom svijeta u borbi protiv efekata klimatskih promjena. BiH je još i prije toga krenula sa poduzimanjem klimatske akcije, te je 2013. godine usvojila Strategiju prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja. U kontinuitetu ovih napora, BiH je ratifikovala Pariški sporazum u martu 2017. godine.

Pretvaranje ambicije u stvarnost

Kako se postiže napredak u prelasku ambicija iz Pariškog sporazuma u stvarnost, središte ovih napora postaju i Nacionalni planovi prilagođavanja (NAP).  Pored toga što promovišu ambicioznu klimatsku akciju širom svijeta, ovi planovi takođe pomažu zemljama u ispunjavanju njihovih obaveza iz Pariškog sporazuma, sa konkretnim djelovanjem na integraciji prilagođavanja klimatskim promjenama u srednjoročno i dugoročno nacionalno planiranje i finansiranje.

Ove aktivnosti uključuju jačanje institucionalnih kapaciteta za koordinaciju, planiranje i provođenje mjera prilagođavanja klimatskim promjenama. Time će se poboljšati kapaciteti zemlje za praćenje, prognoziranje, evidentiranje, analizu, komuniciranje i provođenje mjera kako bi se umanjili klimatski rizici za najranjivije sektore društva.

Inovativno finansiranje mjera prilagođavanja

Ovim projektom se unaprijeđuje planiranje mjera prilagođavanja fokusiranjem na najranjivije sektore - uključujući upravljanje vodama, poljoprivredu i šumarstvo - kroz nadogradnju baze znanja za prilagođavanje, srednjoročno prioritiziranje intervencija na prilagođavanju, izgradnju institucionalnih kapaciteta za integrisanje prilagođavanja klimatskim promjenama, te kroz iskazivanje inovativnih načina za finansiranje prilagođavanja na entitetskom i lokalnom nivou. Konkretno, projekat NAP u BiH inicirao je dva pilot-projekta u Zenici i Laktašima, uvodeći inovativan pristup ulaganjima u prilagođavanje na klimatske promjene koji je održiv i ide "odozdo prema gore".

Uz to, na opštinskom nivou se radi na razvijanju seta smjernica i finansijskih instrumenata, uz angažman javnog i privatnog sektora. S tim u vezi su predstavnici Zenice i Laktaša pohađali obuku koja  uključuje analizu potreba za finansiranjem mjera prilagođavanja i utvrđivanje prioriteta za ulaganja u mjere prilagođavanja. Pored toga, kroz ovaj proces su predstavnici opština iz pilot-projekta bili obučeni za pripremu projektnih konceptnih ideja, naročito uzimajući u obzir elemente prilagođavanja na klimatske promjene kako bi se prepoznale nove prilike i novi izvori finansiranja. Od odabranih opština u BiH se očekuje da postave temelje za aktivno učešće tako što će katalizirati komplementarne izvore finansiranja kojim nisu dosad imali pristup.

Prvi svoje vrste

Ovakvim pristupom projekat daje podršku i razvoju okvira za praćenje i procjenu (M&E), prvog ove vrste u BiH, koji predstavlja osnovu za efikasniju implementaciju aktivnosti na prilagođavanju klimatskim promjenama u najranjivijim sektorima. Ovi sektori obuhvataju poljoprivredu, vodoprivredu, hidroenergetski potencijal, zdravlje ljudi, šumarstvo, biodiverzitet, osjetljive eko-sisteme i turizam.

Kako znate šta funkcioniše ako ne mjerite uticaj?

Osnova za razvijanje okvira za praćenje i procjenu je izrada Standardnih operativnih procedura (SOP) za razmjenu podataka/informacija između sektora i institucija relevantnih za prilagođavanje klimatskim promjenama. Unapređenjem saradnje i koordinacije relevantnih institucija, domaćih i međunarodnih eksperata, ove procedure pomažu da se utvrdi koji se klimatski podaci/informacije trebaju razmjenjivati, koji će sektori učestvovati u razmjeni, te koji su očekivani vremenski okviri za izvještavanje. Procedure poboljšavaju prikupljanje podataka i pravljenje analiza, te pružaju informacije neophodne za planiranje prilagođavanja. Ovim se osigurava da donešene odluke povećavaju otpornost na klimatske promjene.

Velike promjene

Pariški sporazum predstavlja početak promjena u pravcu stvaranja svijeta sa niskim emisijama ugljika, ali ima još dosta toga da se uradi. Pariški sporazum pruža čvrst okvir za usmjeravanje globalnih napora u narednim decenijama. Cilj je da se vremenom povećavaju klimatske ambicije zemalja. Implementacija sporazuma je od suštinske važnosti za postizanje Održivih razvojnih ciljeva, pošto daje mapu puta za klimatske akcije koje će smanjiti emisije i graditi klimatsku otpornost.

O aktivnostima

Kako bi se omogućile ove aktivnosti, u proces NAP-a su uključeni Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske kao kontakt-tačka BiH za UNFCCC i GCF, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kao ministarstvo na državnom nivou zaduženo za koordinaciju aktivnosti na prilagođavanju klimatskim promjenama u zemlji, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske te Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH.