AUTORICA: Alisa Mujkić

Uvijek je pravo vrijeme za preduzetništvo premisa je koja svoje uporište treba da ima u slučaju Bosne i Hercegovine.

Sa izuzetnim ljudskim potencijalima, naša zemlja se po lakoći poslovanja nalazi na nimalo atraktivnom 90. mjestu.

Uviđajući značaj preduzetništva u svijetu, te njegov utjecaj na blagostanje svake zemlje, projekat “Boljom upravom do bržeg ekonomskog rasta (EGG)", kojeg, u saradnji s Vladom Kraljevine Norveške, implementira Razvojni program Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini (UNDP u BiH), je podržao istraživanje čiji je cilj bio da analizira barijere u razvoju preduzetništva i kreiraju preporuke za njihovo unapređenje ili uklanjanje.

Sumarno gledajući, istraživanje je ukazalo da je Bosna i Hercegovina zemlja pred kojom se nalazi ogroman izazov u pogledu kreiranja boljeg poslovnog ambijenta s ciljem povećanja broja kako domaćih, tako i inostranih kompanija. Da bi to postigla, sprovedeno istraživanje daje sljedeće preporuke:

Pristupiti izmjenama Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima i Zakona o doprinosima i pripadajućeg Pravilnika

U ovom smislu obrtnicima treba omogućiti obavljanje uvoza i izvoza, te obezbijediti da se osnovica za obračuna plaća ne veže za prosječnu neto plaću na nivou države. Slično ovome može biti unaprijeđen i Zakon o doprinosima, također kroz smanjenje osnovice za obračun plaća kroz, na primjer, kreiranje modaliteta različitih osnovica shodno starosti i veličini pravnog društva.

Digitalizirati arhivsku građu i uvesti centralizovani sistem informisanja

Proces registracije bilo kojeg pravnog oblika u našoj zemlji se još uvijek obavlja po principu “od šaltera do šaltera”. Sam proces za registraciju obrta traje oko desetak dana, dok je za registraciju društva sa ograničenom odgovornošću potrebno preko dva mjeseca. Da bi se ove procedure ubrzale, potrebno je prvenstveno uvezati relevantne institucije u centralni registar (tzv. web servis), te digitalizirati arhivsku građu. Tako bi se proces registracije novih obrta i drugih pravnih oblika mogao završavati na jednom mjestu, budući da institucija koja obavlja registraciju ima pristup podacima unutar ostalih institucija koje izdaju dokumente potrebne za osnivanje. Također, da bi online sistem registracije imao svoj puni smisao, BiH mora dovršiti već započete aktivnosti na uvođenju elektronskog potpisa.

Unaprijediti rad privrednih komora i permanentno promovisati kulturu preduzetništva

Privredne komore trebaju da budu jedan od najrelevantnijih izvora informacija o stanju u privredi. Da bi se to postiglo, njihova uloga treba da bude usmjerena na redovno prikupljanje (ili preuzimanje) podataka i izvještavanje o stanju u privredi. Na temelju ovih izvještaja komore mogu ustanoviti sadržaj edukacija i treninga koje mogu da ponude određenim industrijama, eliminišući neefikasne postojeće programe koji ne izazivaju pozitivnu reakciju krajnjih korisnika (preduzetnika). Pored toga, intenzivnija saradnja sa medijima s ciljem promovisanja preduzetništva jedna je od ključnih preporuka koja su također proizašla ovim istraživanjem. Međutim, ta odgovornost ne bi trebala da završava samo na nivou privrednih komora i relevantnih institucija, već treba da polazi od individualnih inicijativa sadašnjih i budućih preduzetnika.

Pristupiti osnivanju profesionalnih udruženja i izgradnji individualne preduzentičke odgovornosti

Kroz primijenjeno istraživanje je identifikovano da su novi preduzetnici najveću pomoć dobijali od profesionalnih udruženja. Međutim, analizom je ustanovljeno da je broj takvih udruženja izuzetno ograničen i sveden samo na par industrija. Stoga se i preporučuje aktivno uvezivanje preduzetnika iz određene industrije, s ciljem osnivanja udruženja na principu jedna industrija - jedno udruženje na nivou cijele BiH, kako bi se omogućio jednak pristup svim kompanijama, te aktivniji odnos sa lokalnim samoupravama.

Pored navedenih, postoji još čitav set preporuka identifikovanih primijenjenim istraživanjem, a koje bi imale značajan utjecaj na razvoj preduzetništva u našoj zemlji. Neke od njih su primjena benchmark pristupa koji u svojoj osnovi zapravo znači preuzimanje dobrih praksi ostalih zemalja, te jača administrativna, savjetodavna i finansijska podrška start-up kompanijama. Međutim, pored očekivane podrške zakonodavne vlasti, ne treba se zanemariti niti individualni aktivni angažman postojećih i budućih preduzetnika. Sigurno je da ovakva sinergija može stvoriti okruženje unutar kojeg je omogućeno atraktivno, sigurno i prosperitetno funkcionisanje svih kompanija.