U proteklom periodu su predstavnici druge faze Projekta općinskog okolišnog upravljanja (MEG 2) prezentirali procjene sistema upravljanja rezultatima u 31 partnerskoj lokalnoj zajednici.
Procjena je urađena na osnovu Metodologije za procjenu učinka unutar sistema upravljanja rezultatima u MEG partnerskim jedinicama lokalne samouprave (JLS). Cilj procjene bio je mjerenje sistemskog napretka lokalnih zajednica, kako bi se sa planiranja lokalnog razvoja prešlo na integrirano upravljanje razvojem. Dodatni cilj bio je dijagnosticiranje stanja, gdje su se identificirale dobre prakse, kao i oblasti u kojima su potrebna unapređenja.
Kao što je bilo i za očekivati, partnerske lokalne zajednice koje su učestvovale u prvoj fazi MEG projekta prednjače u rangiranju. Tako je na prvom mjestu u ukupnom rangiranju Grad Gradiška, a odmah iza slijede Općina Tešanj, Grad Gračanica, Općina Žepče, Grad Prijedor, Grad Bosanska Krupa, itd.
Procjena učinka vršit će se svake naredne godine, zaključno sa 2025. godinom, po uporedivoj metodologiji kako bi se registrovao napredak svake pojedine lokalne zajednice tokom druge faze MEG projekta. Namjera je da partnerske lokalne zajednice, uz podršku projekta, koriste sistem kao aktivni alat za unaprjeđenje stanja u ciljanim oblastima i poboljšaju kvalitet pružanja javnih usluga svim svojim stanovnicima.
Iskustva u provođenju uvodne procjene učinka u partnerskim lokalnim zajednicama poslužit će za kreiranje modela sveobuhvatne procjene učinka u JLS u BiH. Cilj je da se u saradnji s partnerskim institucijama u BiH testiraju, razviju, usaglase i institucionaliziraju univerzalni standardi za lokalnu samoupravu, kao i način redovnog praćenja dostignutog nivoa u primjeni ovih standarda u cijeloj BiH.
Kada se gleda samo oblast „Predstavnička uloga, odlučivanje, kreiranje i praćenje sprovođenja politika JLS od strane skupštine/ vijeća“, prvorangirani je Tešanj, a prate ga Gradiška, Gračanica, Žepče i Bosanska Krupa.
Što se tiče oblasti „Transparentnost i odgovornost lokalnih vlasti“, na prvom mjestu je Tešanj, a tu su još i Gračanica, Bosanska Krupa, Gradiška, Teslić, Prijedor, Prnjavor, Bihać, Žepče, Sanski Most i Šamac.
U oblasti „Učešće javnosti u procesu donošenja odluka“ predvodnik je Gradiška, a slijede ga Žepče i Prijedor. Treba istaći da u ovoj oblasti niti jedna jedinica lokalne samouprave nije ocijenjena da ima izrazito visok učinak.
Što se tiče posljednje oblasti „Efikasnost i efektivnost JLS“, ni tu nije bila niti jedna JLS sa izrazito visokim učinkom, dok su kao visoko učinkovite ocijenjeni Gradiška, Žepče i Prijedor.
Pored toga, okupljenim gradonačelnicima i načelnicima, predsjedavajućim gradskih i općinskih vijeća te vijećnicima i odbornicima prezentiran je i nacrt Metodologije za dodjelu finansijske podrške temeljene na rezultatima, na osnovu koje će se dodijeljivati bespovratna sredstva za najbolje rangirane lokalne zajednice, tj. One koje ostvare najveći napredak u osnovu na polaznu procjenu.
Druga faza Projekta općinskog okolišnog upravljanja se trenutno implementira u 31 jedinici lokalne samouprave, a zajednički ga finansiraju Vlada Švicarske, Švedska i Vlada Češke Republike, dok projekat provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini.