Treće izdanje anketnog istraživanja domaćinstava, u kojem su procijenjene posljedice pandemije bolesti COVID-19 na društvo, pokriva i izraženo je kroz osam ključnih dimenzija:

1) utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje ljudi,

2) pristup uslugama,

3) ekonomska situacija,

4) strategije domaćinstava za zadovoljene osnovnih potreba u doba krize,

5) obrazovanje i prijelaz na online nastavu,

6) odnosi i dobrobit,

7) javne percepcije o odgovoru na krizu i

8) korištenje interneta, elektronska trgovina i digitalne usluge.

Istraživanje je usmjereno na ljude i u cijelosti je fokusirano na njihovu dobrobit. Kao takvo, ono otkriva nove ranjivosti, snage i mehanizme suočavanja ljudi s krizom. Njim su obuhvaćene i posljedice pandemije bolesti COVID-19 za društvene interakcije i evidentirane su promjene u odnosima među spolovima zbog promjena u dinamici moći u domaćinstvima.

Podaci u ovom istraživanju pokazuju da se socijalni i ekonomski učinci pandemije bolesti COVID-19 još uvijek osjećaju i da su pogoršani nedavnim porastom cijena hrane i energije. Podaci itekako pokazuju da ti efekti, skupa i kumulativno, šalju snažne udarne valove širom Bosne i Hercegovine, uzrokujući veće siromaštvo i deprivaciju u hrani te pogoršavajući nejednakosti. Osim toga, mentalno zdravlje stanovništva je i dalje teško pogođeno. 

Pandemija bolesti COVID-19 je utjecala i na ekonomsku i na socijalnu situaciju svih dobnih skupina. Podaci pokazuju kontinuirani i drastični utjecaj krize na one koji su već ugroženi, u stanju rizika ili ranjiviji, kao što su ljudi koji žive ispod linije siromaštva, porodice sa djecom, samohrani roditelji, Romi, interno raseljene osobe, povratnici koji su manjina u mjestu povratka i pripadnici LGBTI zajednice. Kriza je također negativno i disproporcionalno utjecala na ljude sa invaliditetom i osobe starije životne dobi, koje se, zbog toga, sve više bore da obave svoje rutinske aktivnosti. Težina utjecaja dovodi do osjećanja neravnopravnosti, uključujući i rodnu neravnopravnost, diskriminiranosti i izoliranosti. Podaci pokazuju da je pandemija također izazvala velike promjene u načinu na koji ljudi razmišljaju, druže se, komuniciraju i žive. Posebno su zabrinjavajući efekti krize na osnovne socijalne usluge, kao što su zdravstvene usluge, uključujući usluge zaštite mentalnog zdravlja, i pristup kvalitetnom obrazovanju. 

Ekonomski poremećaji ozbiljno utječu na životne uvjete domaćinstava. Cijene prehrambenih proizvoda u svijetu, uključujući i BiH, dostigle su rekordno visok nivo, što je dovelo do pogoršanja financijske situacije u 52% domaćinstava u kojima je provedeno istraživanje u ovom valu, u poređenju sa 43.6% domaćinstava u prethodnom valu. Dodatni pritisak na dohodak domaćinstava, u kontekstu fragmentiranog i neefikasnog sistema socijalne zaštite, ima najgore i najopipljivije efekte na porodice s niskim dohotkom, koji dovode do zaduživanja i smanjenog unosa hrane. Sve ovo naglašava upozorenja iz Izvještaja o humanom razvoju na temu socijalne uključenosti u Bosni i Hercegovini (2021) i Stava UN-a o socijalnoj zaštiti u BIH (2022), u kojima je naglašeno da će postojeći značajni strukturni jazovi u ostvarivanju pristupa socijalnoj zaštiti i pokrivenosti sistemima socijalne zaštite dovesti do daljeg siromaštva i povećati postojeće nejednakosti. Kao što sada jasno vidimo, negativni učinci pandemije bolesti COVID-19, kao i svake druge krize, pogoršavaju već postojeću krhkost u Bosni i Hercegovini.

Izazov koji treba prihvatiti je, stoga, jasan i on neće nestati povlačenjem ili završetkom pandemije. Pred svima nama je težak zadatak, a to je povećati otpornost društva na nove šokove. Da bi se osigurala djelotvorna socijalna zaštita za sve, potrebno je usmjeriti pažnju na potrebe i realnosti kategorija koje se suočavaju s dugotrajnom isključenošću i strukturnim nejednakostima. Razumijevanje tereta pitanja mentalnog zdravlja i jačanje zdravstvenog sistema kako bi se takva pitanja rješavala su visok prioritet. Gubici u učenju djevojčica i dječaka u toku pandemije bolesti COVID-19 će se teško moći nadoknaditi te, stoga, obrazovni sistem zahtijeva neodložnu i otpornu reformu kako bi bio bolje spreman za buduće šokove. Stabilan i kontinuirani protok podataka koji se nude kroz ovu seriju istraživanja bitan je za oblikovanje diskusije i osmišljavanje akcije. Podaci koji su prikupljeni u ovom izvještaju će kritički razmotriti i koristiti naše agencije – i kompletan tim Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini – u cilju provedbe Okvira saradnje Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih nacija za održivi razvoj za period 2021-2025.