Bosna i Hercegovina je jedna od 41 zemlje u svijetu, a druga na Zapadnom Balkanu, koja je finalizirala i dostavila svoj Plan prilagođavanja na klimatske promjene (NAP) Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC), a koji je od 21. decembra 2022. godine zvanično objavljen na https://napcentral.org/submitted-naps. 

Ovaj dokument je rezultat dugog i intenzivnog rada i koordinacije više od 1.300 predstavnika i predstavnica institucija sa svih nivoa vlasti iz zemlje, uz podršku Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u BiH (UNDP) u okviru projekta „Unaprjeđenje procesa Nacionalnog plana adaptacije u BiH“ koji je finansirao Zeleni klimatski fond (GCF).

Vijeće ministara BiH usvojilo je ovaj značajani dokument na sjednici održanoj 26. oktobra 2022. godine, a prethodno su ga podržale Vlada Republike Srpske, nadležna ministarstva Federacije BiH i Brčko distrikt BiH, pokazujući time spremnost da se unaprijedi planiranje prilagođavanja na klimatske promjene u zemlji, s ciljem smanjenja negativnih klimatskih posljedica na sve aspekte životne sredine i ekonomije.

Radi se o sveobuhvatnom dokumentu koji je pripremljen na preporuku i u skladu sa smjernicama UNFCCC-a, a koji daje analizu i procjenu ranjivosti i rizika od klimatskih promjena, te definiše konkretne aktivnosti i mjere za prilagođavanje klimatskim scenarijima.

Uz pritisak koji se vrši na zemlje da smanje svoje emisije stakleničkih plinova prije nego što bude prekasno da se globalno zagrijavanje zadrži ispod 1,5 stepeni Celzijusa, raste potreba za povećanjem mjera prilagođavanja klimatskim promjenama, posebno u zemljama koje su najosjetljivije na ekstremne vremenske prilike.

Promjene u klimatskim obrascima i ponašanju predstavljaju rastući izazov za čovječanstvo, a u posljednjih nekoliko godina u BiH izazivaju ekstremne klimatske pojave, kao što su obilne padavine, grad, razorne poplave, ekstremno visoke temperature, suše, toplotni valovi i olujni vjetrovi. Već sada je jasno da ugrožavaju ljudske živote i nanose značajne materijalne i finansijske štete, te je stoga izuzetno važno raditi na poboljšanju planiranja adaptacije na klimatske promjene. 

Ovaj Plan sadrži analizu važećeg regulatornog okvira i tehničkih studija u BiH, trendove klimatskih promjena, projekcije buduće klime, pregled utjecaja klimatskih promjena po sektorima, te prijedloge srednjoročnih mjera za smanjenje negativnih posljedica klimatskih promjena na najugroženije sektore, uključujući poljoprivredu, vodne i šumske resurse, biodiverzitet i turizam. 

Proces NAP-a u BiH ima za cilj poboljšati postojeće izvještavanje o klimatskim trendovima, razvoju i provedbi mjera adaptacije te doprinijeti integraciji prilagođavanja klimatskim promjenama u relevantne društvene, ekonomske i okolišne politike i aktivnosti. S tim ciljem je projekat u saradnji sa institucijama BiH razvio Standardne operativne procedure (SOP) za horizontalnu i vertikalnu institucionalnu saradnju na razmjeni klimatskih podataka, kao i odgovarajući okvir za praćenje i evaluaciju, kao dio NAP dokumenta, čime će se omogućiti i redovno ažuriranje NAP-a.

 -----------------------------------

NAP proces je kreiran na Konferenciji o klimatskim promjenama (COP 16) 2010. godine kako bi se omogućilo najmanje razvijenim i drugim zemljama u razvoju da formulišu i implementiraju nacionalne planove prilagođavanja kao sredstvo za identifikaciju srednjoročnih i dugoročnih potreba za prilagođavanjem i razvoj i provedbu strategija i programa za rješavanje tih potreba. 

Važno je da ovak strateški proces uspostavlja sisteme i kapacitete potrebne da prilagođavanje postane sastavni dio planiranja razvoja zemlje, donošenja odluka i budžetiranja, istovremeno osiguravajući da je to stalna praksa.

NAP-ovi takodđer pomažu zemljama da ispune svoje obaveze proistekle iz Pariškog sporazuma i ciljeva Agende za održvi razvoj do 2030. godine.

Bosna i Hercegovina je ratifikovala Konvenciju UNFCCC 2000. godine, najvažniji međunarodni sporazumi u oblasti zaštite okoliša. Nakon ratifikovanja, BiH je učinila niz koraka da uspostavi odgovarajuće političke, institucionalne i pravne okvire kako bi ispunila obaveze iz Konvencije. Kontakt-institucija BiH prema UNFCCC je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.