Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini, u partnerstvu s UNDP-ovim Regionalnim biroom za Evropu i Zajednicu nezavisnih država (RBEC) i Regionalnim centrom za Evropu i centralnu Aziju u Istanbulu, organizovao je Regionalni sastanak o ekološkoj pravdi od 13. do 15. decembra 2023. godine u Sarajevu, sa ciljem da se identifikuju učinkoviti i održivi pristupi rješavanja ekoloških pitanja na Zapadnom Balkanu, kao i da se potakne saradnja na nivou zemalja i regiona.

Prepoznajući zajedničke izazove u regiji, sastanak je pružio platformu za kreatore politika, praktičare i stručnjake za okoliš da razmjene iskustva i razmotre korake za unapređenje ekološke pravde. Na sastanku su učestvovali ključni akteri u ovoj oblasti, uključujući predstavnike ministarstava okoliša, sudije, tužioci, agencije za provedbu zakona, ekološki inspektori, organizacije civilnog društva i predstavnici UNDP-a iz cijelog regiona. 

U uvodnom obraćanju, Mirza Hujić, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, izrazio je zahvalnost UNDP-u na aktivnostima u oblasti zaštiti okoliša koje realizuju u zemlji, i istaknuo potrebu za hitnim zajedničkim djelovanjem u rješavanju ekoloških izazova. Naglasio je da su ključni efikasna primjena zakona, ulaganje u obuke sudija i tužilaca, te pozivanja svih na odgovornost za ekološke prekršaje.
Dino Serezlić, voditelj Sektora pravde i sigurnosti u UNDP-u u BiH, poželio je dobrodošlicu učesnicima i naglasio važnost zajedničkih napora u rješavanju ekoloških izazova. 

Na sastanku je istaknut globalni kontekst, uključujući Rezoluciju Generalne skupštine UN-a kojom se priznaje pravo na čist, zdrav i održivi okoliš kao univerzalno ljudsko pravo, zatim Aarhuska konvencija kao ključni dokument koji povezuje okoliš i ljudska prava. Globalni trendovi bilježe porast sudskih slučajeva povezanih sa klimatskim promjenama, uključujući i u parnicama za ljudska prava u EU.

Seán O'Connell, UNDP-ova kontakt osoba za ekološku pravdu na globalnom nivou, predstavio je prvi globalni izvještaj o vladavini prava u oblasti okoliša koji je izradio UNEP, a koji pokazuje da je uprkos velikom broju ekoloških propisa, njihova primjena slaba, nepotpuna i neefikasna. Također je predstavio napore UNDP-a na unapređenju ekološke pravde, kao i primjere koji ilustruju uticaj klimatskih promjena na ljude i biodiverzitet. „Šokantan je podatak da zagađenje zraka godišnje ubije sedam miliona ljudi širom svijeta, prema procjenama Svjetske zdrastvene organizacije (WHO). Trenutne kazne za narušavanje okoliša su nedovoljne, s obzirom na dugotrajne posljedice koje ostavljaju. Ekološke inspekcije nemaju dovoljno resursa ni kapaciteta, a potrebne su i specijalizirane obuke za namjenske jedinice. Osnaživanje javnosti o njihovim pravima i pristupu pravdi je od ključnog značaja za povećanje zahtjeva za eko-pravdom, posebno među mladima. Nevladine organizacije također igraju ključnu ulogu. Nedavno završena klimatska konferencija COP28 pokrenula je pojačan dijalog o klimatskoj pravdi. Pristup UNDP-a uključuje jačanje pravnih okvira, kapaciteta i svijesti o ekološkim pravima. Hitnost diktira brže i veće djelovanje svih.“ zaključio je O'Connell i naglasio potrebu za obnovljenim fokusom na provedbi ekoloških prava izvan same zakonodavne razine, uključujući digitalna rješenja za praćenje kršenja zakona. 

Na tematskim panelima je razmatran širok spektar međusobno povezanih tema u oblasti ekološke pravde iz različitih perspektiva, kao što su regulatorni okvir i usklađivanje sa pravnom stečevinom EU.

Miroslav Angelov, iz Generalne direkcije Evropske komisije za okoliš, govorio je o važnosti usklađivanja regulatornih okvira sa pravnom stečevinom EU, i o prijedlogu nove Direktive EU o ekološkim prekršajima.

Alma Mirvić, voditeljica projekta u UNDP-u u BiH, predstavila je projekt "Jačanje vladavine okolišnih prava u Bosni i Hercegovini – Eko-pravda", pokrenut početkom 2023. godine uz podršku Holandije. Cilj projekta je doprinijeti usklađivanju krivičnog i okolišnog zakonodavstva u BiH s pravnom stečevinom EU, jačanje proceduralnog okvira za otkrivanje, istragu i procesuiranje ekoloških prekršaja, izrada nastavnog plana i programa usavršavanja za državne službenike u pravosuđu i studente prava, te unapređenje razumijevanja i ostvarivanja ljudskih prava u oblasti okoliša. 

Sastanak je zaključen dijalogom predstavnika civilnog društva iz BiH i zemalja regije, tokom kojeg su predstavljene studije slučaja o povredama ekoloških ljudskih prava u BiH, te su razmijenjena iskustva organizacija o pristupu pravdi u upravnim postupcima. Poseban naglasak stavljen je na kritičnu ulogu pravosuđa, proceduralnu saradnju između ekoloških inspekcija, agencija za provođenje zakona i pravosuđa, kao i promocije prava na čisto, zdravo i održivo okruženje.