Zamislimo bolju budućnost za ljude i za planet

2 July 2021

Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-a u Bosni i Hercegovini

Autorica: Steliana Nedera

rezidentna predstavnica UNDP-a

Bosna i Hercegovina

Na nedavnom sastanku, govoreći o obimu i hitnosti rada na sprječavanju klimatskih promjena, nečiji komentar je bio „Kad se male ruke slože, sve se može, sve se može...“ Objasnili su mi da je riječ o pjesmi iz filma „Vlak u snijegu“, čija poruka ne blijedi ni nakon 50 godina.

Što se tiče klimatskih promjena, da li smo „zapeli u snijegu“ i nema nam spasa? Možemo li sačuvati prirodu i istovremeno osigurati svim ljudima energiju iz održivih izvora, bez zagađenja. Odnosno, da li je bitka za planet izgubljena i prije nego je počela?

Ako u masi loših vijesti možda ne primjetite, plan(ovi) za očuvanje Zemlje, ljudi i prirode postoje i već se provode u gotovo svakom kutku planeta. Razlozi za to su jednostavni: plan „B“ za planet ne postoji – jer nemamo „planet B“ niti luksuz da čekamo da se problemi sami riješe. U Bosni i Hercegovini gotovo svaka godina ima obilježja ekstremnih vremenskih prilika, poplava, suša, grada... Klimatske promjene i njihove posljedice odnose živote i kroz nekoliko dana mogu uništiti ili unazaditi cijele regije. Nekoliko kišnih dana 2014. godine je odnijelo 23 života i stvorilo ekonomski gubitak od oko 2,7 milijardi US dolara, odnosno 15% ukupnog BDP-a Bosne i Hercegovine.

(Naj)bolje je i spriječiti i liječiti

Bosna i Hercegovina je visoko ovisna o fosilnim gorivima, i zemlja sa jednom od najgorih kvaliteta zraka i najvišom stopom smrtnosti pripisanoj okolišnim faktorima u Evropi. Istovremeno, zemlja posjeduje značajan potencijal obnovljivih izvora energije i prelijepu prirodu čiji je opstanak ugrožen. Mnoga pitanja, poput kvaliteta zraka i ovisnosti o fosilnim gorivima, neće biti riješena „preko noći“. Kao organizacija posvećena dobrobiti čovječanstva, Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) je borbu za ublažavanje negativnih posljedica klimatskih promjena odredio kao jedan od naših najvažnijih prioriteta, pružajući svoje znanje, ekspertizu i resurse na raspolaganje Bosni i Hercegovini i 117 drugih država širom svijeta kroz Klimatsko obećanje.

Polazišna tačka u predstojećoj borbi za planet je da se utvrde efekti klimatskih promjena, te prioritetne mjere djelovanja, način finansiranja predloženih mjera, te institucije i aranžmani za njihovu provedbu. Početkom godine Bosna i Hercegovina se novim Utvrđenim doprinosima (NDC) obavezala da će do 2050. godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 80% u odnosu na 1990. godinu. Ovo je još jedna potvrda opredjeljenosti ispunjavanju Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. godine i mi u UNDP-u smo ponosni na naš doprinos definisanju ovog puta za BiH.

Naše četiri preporuke za ostvarenje klimatskog obećanja:

1.      Investirati u sistemske promjene, kreiranje zakona i mehanizama  za dostizanje  klimatskih ciljeva

Izmjene politika, zakona i načina rada su neophodne da se na svim nivoima omogući efikasna klimatska akcija. Uz našu ekspertsku podršku Bosna i Hercegovina je pripremila Utvrđene doprinose (NDC), novu Strategiju prilagođavanja klimatskim promjenama i niskoemisionog razvoja za razdoblje 2020-2030, koja je u fazi finalizacije, i Plan prilagođavanja klimatskim promjenama - (NAP). Okvir za finansiranje projekata i mjera energetske efikasnosti za ulaganja u javne zgrade, koji je na nivou oba entiteta usvojen u julu 2020. godine, usvojen je i na državnom nivou. Riječ je o integrisanom paketu politika, regulatornih, tehnoloških, informacionih, finansijskih i operativnih rješenja kako bi se smanjili specifični rizici i prepreke za ulaganje u nisko-karbonski razvoj. Na lokalnom nivou smo podržali 37 opština i gradova u izradi Akcionih planova održivog upravljanja energijom i klimom kojim će smanjiti emisiju stakleničkih gasova u svojim lokalnim zajednicama za najmanje 40% do 2030. godine. Ali tu se ne smije stati. Sistemske promjene i uspostavljanje mehanizama za ubrzano ostvarenje klimatskih ciljeva se moraju nastaviti. Tranzicija u klimatski-otporan, efikasan i održiv razvoj zahtjeva da javni i privatni sektor poduzmu značajne napore: javni sektor da omogući implementaciju multi-sektorskih reformi, politika, regultiva i oporezivanja, a privatni sektor da promijeni svoje poslovne prakse kako bi bile (okolišno i klimatski) održive. 

2.      Povećati  ulaganje u energetsku efikasnost i korištenje obnovljivih izvora energije

Za javni sektor, višestruka korist od infrastrukturnih projekata energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije je već potvrđena. Energetskom obnovom 146 škola, 33 zdravstvene ustanove, 30 administrativnih i kulturnih zgrada, 25 vrtića i 12 zgrada socijalne zaštite, te modernizacijom 13 sistema javne rasvjete je ostvareno više od 59 posto uštede energije, osigurano 5,5 miliona KM godišnje uštede u javnim zgradama, otvoreno je više od 3.000 zelenih radnih mjesta, a emisija karbon dioksida je ujedno smanjena za više od 20.000 tona. Gradovi i opštine pokreću aktivnosti prelaska na zelenu energiju i poboljšanje javnog prijevoza. Pored nastavka podrške javnom sektoru, pokrenućemo pilot projekte energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije u više od 100 domaćinstava i 15 malih i srednjih preduzeća.

Učešće privatnog sektora je također ključno. Potencijal tranzicije ka obnovljivim izvorima energije i modelima „zelenog“ i cirkularnog poslovanja je već potvrđen pilot projektima u BiH. Kroz Mapu puta za cirkularnu ekonomiju, UNDP će podržati institucije BiH u unapređenju procesa planiranja kako bi se poduzele sistemske promjene u pristupu  i odnosu prema resursima, kao i da se obvežu na promjenu javnih politika, diskursa u kontekstu kružne ekonomije. Mehanizmom finansiranja kompanije za pružanje energetske usluge (ESCO) omogućiće da se projekti energetske efikasnosti finansiraju iz ušteda energije.

3.      Raditi koordinisano i zajedno, tako da sve pojedinačne akcije vode bliže zajedničkom cilju

Sveobuhvatan, holistički i partnerski pristup koji provodimo osigurava uspjeh istovremeno nudeći rješenja za očuvanje okoliša, zaustavljanje klimatskih promjena i smanjenje rizika od katastrofa koje posebno ugrožavaju razvoj ključnih sektora poput poljoprivrede, vodnih resursa, šumarstva, energetike i turizma. Svjesni izazova koji su pred svima nama, radimo istovremeno u više pravaca, sa javnim, privatnim i akademskim sektorom, međunarodnim partnerima, finansijskim institucijama, nevladinim organizacijama, mladima  i neformalnim grupama građana. Samo tako se mogu riješiti problemi sa kojima se suočavamo.

Zahvaljujući stečenom povjerenju zasnovanom na našoj ekspertizi, inovativnosti i gradnji snažnih partnerstava sa domaćim i međunarodnim institucijama, direktno smo pomogli investiranje oko 70 miliona US dolara u borbu protiv klimatskih promjena u Bosni i Hercegovini kroz finansijsku podršku Švedske, Zelenog klimatskog fonda (GCF), Globalnog fonda za okoliš (GEF), Švicarske, Češke i Slovačke.

Ohrabruju nas nove investicije međunarodnih institucija, kao i sve značajnija izdvajanja domaćih institucija, od državnog do opštinskog nivoa u borbu za očuvanje životne sredine.  Raduje nas angažman mladih, uključivanje građana, kao i svježa perspektiva i energija koju donose u borbi protiv klimatskih promjena.

4.      Primjeniti napredna znanja, nova tehnološka rješenja i iskustva iz cijelog svijeta

Korištenje novih tehnoloških rješenja je utkano u naš pristup i već vidimo rezultate. Kontrola troškova kojom se štede sredstva i potom ulažu u prioritetne potrebe opština i gradova je omogućena Informacionim sistemom za upravljanje energijom (EMIS - www.isge.ba). Informacioni sistem koji je UNDP razvio se koristi za praćenje i analizu potrošnje energije i vode u više od 5.800 javnih zgrada širom zemlje, čime se omogućava identifikacija prekomjerne potrošnje i prioritizacija aktivnosti.

Pored EMIS-a, Informacioni sistem upravljanja otpadom FBiH www.otpadfbih.ba omogućava generisanje i korištenje pouzdanih podataka o otpadu za izradu strateških i akcionih planova, praćenje njihove provedbe i rezultate na smanjenju nastalog otpada i emisije stakleničkih plinova. Ove godine bi se isti sistem trebao implementirati i u Republici Srpskoj.

---

Ako nakon svega navedenog iko sumnja, mi smo uvjereni da kao u filmu „Vlak u snijegu“ - „kad se male ruke slože, sve se može“. Zrak možemo učiniti čistim, zemlju možemo sačuvati od zagađenja, vode možemo očuvati bistrim. Na dobrom smo putu, ali ne idemo dovoljnom brzinom. Imamo sve manje vremena, samo do kraja desetljeća, tokom kojeg možemo promijeniti kurs klimatskih promjena. Zajednički, ubrzano i odmah preduzmimo akciju kako bi svi ljudi i buduće generacije živjeli bez straha od klimatskih promjena i strašnih posljedica koje one nose.