Studija je izrađena u okviru projekta Žene na izborima u Bosni i Hercegovini, koji finansira Vlada Švedske, a implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u partnerstvu sa institucijama u BiH. 

Jednako učešće žena i muškaraca je u srcu moderne demokratije u mnogim zemljama. Pored prava glasa, UN-ova Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama (CEDAW) definiše prava žena i muškaraca da „učestvuju u kreiranju i provođenju vladine politike i da zauzimaju rukovodeće položaje i obavljaju sve javne funkcije na svim nivoima vlasti.” Obaveza država članica CEDAW-a da poštuju, štite i ispunjavaju to pravo uključuje ne samo de jure garancije nego i de facto ostvarivanje tih prava. U Bosni i Hercegovini jednaka zastupljenost je jedno od centralnih pitanja ravnopravnosti rodova. Ona je zagarantovana Zakonom o ravnopravnosti spolova i uključuje obavezu na postupanje ako zastupljenost žena i muškaraca padne ispod 40%. Na globalnom planu žene čine nešto više od 50% populacije, a ipak samo 23,4% izabranih političkih položaja na svjetskom nivou. Nedovoljna zastupljenost žena na izabranim položajima rezultirala je pozivima na postupanje s ciljem povećanja broja žena u zakonodavnim tijelima koje su uputile međunarodne organizacije, organi iz sporazuma i relevantne organizacije u regionu. Stanje u Bosni i Hercegovini nije puno drugačije i od 1995. godine žene su nedovoljno zastupljeni rod u politici. Stanje se nije promijenilo od Opštih izbora 2018. godine sa 21,4% izabranih žena u Parlamentarnoj skupštini. Rezultat je takav uprkos kvoti koju propisuje Izborni zakon za manje zastupljeni rod na listi kandidata/kinja i uprkos broju aktivnosti usmjerenih ka izgradnji kapaciteta i promovisanju žena u politici. Takav procent je ispod prosjeka od 26,4% i ispod praga od 40% iz Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH, standarda Vijeća Evrope pa čak i ispod temeljnog pekinškog mjerila od 30%.

Ova polazna studija je provedena u kontekstu projekta „Žene na izborima u Bosni i Hercegovini”, koji primjenjuje dva komplementarna niza aktivnosti: 1. Kontekstualizacija i primjena rodne ravnopravnosti na izabranim položajima: Akcioni plan u šest koraka s ciljem strukturnih promjena koje omogućavaju pogodnu atmosferu u zakonodavnom, institucionalnom i materijalnom smislu, te 2. Osnaživanje kapaciteta na lokalnom nivou da prepoznaju, osnaže i njeguju sljedeću generaciju liderki.