LocationsDijalozi za dostojanstvo i ravnopravnost
Ujedinjeni u borbi protiv seksizma, mizoginije i rodno zasnovanog govora mržnje
December 12, 2023
Podgorica 12. decembar 2023. godine – U osnovi seksizma je ideja da su pojedine osobe, najčešće žene i djevojke, manje vrijedne zbog svog pola, čime se značajan dio stanovništva dehumanizuje i marginalizuje, a njihova ljudska prava i dostojanstvo se ugrožavaju. Zato je važno govoriti o prepoznavanju različitih oblika seksizma, kao o prvom koraku u prevenciji rodne diskriminacije, čime se najprije pojedinačno, a potom i kolektivno, obavezujemo da nećemo postati tolerantni na diskriminišuće stavove, da ćemo normalizovati jednakost u pravima i inkluzivnost, a ne ponašanja koja urušavaju ljudski kapital i razvoj po mjeri svakoga od nas, bez obzira na lična svojstva.
Ključne pluge promjene u procesu suzbijanja seksizma postaju saradnja, solidarnost i empatija, jer grade savezništvo između institucija, medija, nevladinog sektora, građana i građanki, i svih onih koji se zalažu za rodnu ravnopravnost. Zato je važno da se ujedinjeni obavežemo na ličnu i institucionalnu akciju, kako bi svi građani i građanke Crne Gore imali jednako pravo na ostvarenje svojih punih potencijala bez obzira na pol, poručeno je na konferenciji „Dijalogom protiv seksizma, diskriminacije i govora mržnje prema ženama i djevojkama“, koju je organizovao SOS telefon za žrtve nasilja Podgorica, uz podršku UNDP-a.
Osnaživanje žena i djevojaka, kao i muškaraca, zahtijeva duboko povezivanje sa njihovim ličnim iskustvima diskriminacije i izazovima sa kojima se suočavaju u svakodnevnim životima. U namjeri da se što bolje razumije stvarni kontekst seksizma u lokalnim zajednicama, u partnerstvu SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja i UNDP-a, realizovano je 16 lokalnih dijaloga u 10 crnogorskih gradova, sa 200 ljudi, među kojima su predstavnici i predstavnice institucija, lokalnih uprava, medija i organizacija civilnog društva, građani i građanke.
Stalna predstavnica UNDP-a, Ekaterina Paniklova, na otvaranju konferencije je kazala da su dijalozi otkrili duboko ukorijenjene štetne norme koje ograničavaju životne izbore djevojaka i žena, ali i izostanak adekvatnih reakcija na seksizam. „Zbog toga su dijalozi o uzrocima i hitna akcija u pravcu eliminacije diskriminacije i štetnih normi i ponašanja od ključnog značaja za postizanje jednakih mogućnosti i razvoja za sve.“
Izvršna direktorica SOS telefona Podgorica, Biljana Zeković, istakla je da su dijalozi predstavljali siguran prostor na kojem su se osvijetlili novi nivoi i oblici seksizma o kojima se jako malo govori. „To su bile vrlo emotivne priče. Govoriti o ljudskim pravima uopšte, a posebno o bilo kom obliku seksizma, diskriminacije, nasilja je vrlo lično i emotivno, jer ima dalekosežne posljedice.“
„Mediji treba prvo da provjere izvor i tačnost informacije, a ako prenose seksistički govor mržnje, to ne treba da rade integralno, već da se kritički osvrnu na seksističke komentare.“Učesnica dijaloga
„Javne ličnosti moraju biti svjesne svoje uloge u oblikovanju rodnih normi i svojim primjerom preuzeti odgovornost za stvaranje društva utemeljenog na poštovanju.“Učesnica dijaloga
Javni prostor je odraz društvenih vrijednosti
Panel „Seksizam i govor mržnje u javnom prostoru“ otvorila je novinarka Dušanka Pejović, predstavljajući zaključke iz izvještaja „Dijalogom protiv seksizma, diskriminacije i govora mržnje prema ženama i djevojkama“, u kojem je posebno istaknuto da je javnu sferu važno učiniti rodno senzibilisanom jer su upravo u njoj najvidljiviji primjeri sadržaja kojim se degradiraju žene i djevojke, a seksizam nerijetko ismijava ili relativizuje. Na ovaj način se u javnom prostoru ugrožava društvena kohezija i umanjuje osjećaj povjerenja i podrške.
Poslanica u Skupštini Crne Gore, Drita Llolla, istakla je tokom konferencije da se moramo češće baviti javnim akterima i njihovim vrijednostima i ideologijama jer oni imaju moć da mijenjaju društvo. „Postojeće strukture moći se održavaju kroz ideološke mehanizme koji su podredili potencijal žena njihovoj biologiji. Zato je važno da ljudima provjerenih vrijednosti povjeravamo važne društvene procese, poput rodne ravnopravnosti.“
Na konferenciji je poručeno da mediji imaju veliku odgovornost u suprotstavljanju seksizmu jer mogu biti glas onih čije su priče nedovoljno ispričane i podići svijest o nepravdi i diskriminaciji koju žene i djevojke doživljavaju svakodnevno. Generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, Neđeljko Rudović, kazao je da su mediji značajna tačka promjena u Crnoj Gori. „Rodnu ravnopravnost u Zakonu o medijima treba prepoznati kao pitanje od javnog interesa.“
Govoreći o potencijalu medija da se bore za pravednije društvo, novinarka Željka Zvicer je poručila da je važno raditi na rodnom osvješćivanju medijske zajednice. „Ni novinari ni novinarke nijesu senzibilisani. Danas češće imamo skrivene oblike seksizma i mizoginije, koje većina ljudi ne prepoznaje. Zbog toga je važno da radimo na edukaciji, koja je jedini način putem kojeg možemo doći do promjena.“ Predstavnik Sindikata medija Crne Gore, Predrag Nikolić, istakao je da žena još uvijek nema dovoljno na rukovodećim pozicijama u medijima, a u samom diskursu su zastupljene stereotipno, čime se dodatno pokazuje da mediji ne otvaraju dovoljno svoje redakcije za ravnopravnu prezentaciju žena i muškaraca.
„Moramo govoriti javno, moramo imati hrabrosti da bismo djelovali, ne možemo očekivati od svih da tako reaguju, ali makar u svom okruženju možemo uraditi jako puno.“Učesnica dijaloga
Reagovanjem protiv seksizma, mizoginije i govora mržnje, osnažujemo druge
Seksizam ograničava pojedinačni potencijal i prožima svaku sferu društva – porodicu, obrazovanje, posao. Učesnici i učesnice konferencije su saglasni da suočavanje sa seksizmom, mizoginijom i rodno zasnovanim govorom mržnje zahtijeva udružene napore, prožete jasnim ciljem kreiranja društva ravnopravnosti i jednakih mogućnosti.
Predstavnica Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Biljana Pejović, kazala je da promjene pokreću lična i institucionalna odgovornost. „Neophodan je holistički pristup koji podrazumijeva efikasniju primjenu zakona, ali i individualnu odgovornost za svakoga ko krši zakon.“
Na važnost edukacije je naročito uputila Nerma Dobardžić iz Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, govoreći da se treba osloniti na obrazovni sistem i podizati svijest o seksizmu, mizoginiji i rodno zasnovanom govoru mržnje. „Seksizam treba da suzbijamo kroz preventivne i proaktivne mjere jer može dovesti do nasilja, zasnovanog na motivu mržnje prema polu. Građansko obrazovanje i ljudska prava treba izučavati od osnovnog obrazovanja kao obavezni predmeti, prije svega da bismo znali da prepoznamo diskriminaciju i mehanizme zaštite od nje.“
Naglašeno je i da je seksizam na radnom mjestu ozbiljan problem u našem društvu, ispoljen kroz diskriminaciju, nedostatak podrške i ograničavanje žena u profesionalnom napretku. Predstavnica Udruženja zaštite na radu, Đina Janković, kazala je da seksizam utiče na emocionalno blagostanje i na produktivnost zaposlenih, ali poslodavci to ne shvataju dovoljno ozbiljno. „Ako žena na radnom mjestu reaguje, uglavnom prvo nailazi na osudu. Seksistički komentari često prelaze u mobing. Zato je neophodno da radna sredina to prepozna kao problem. Ako se osoba usprotivi, bude izopštena.“
Ukazujući na potrebu za dekonstruisanjem rodnih stereotipa i za izgrađivanjem sistema vrijednosti koji je usmjeren na poštovanje ljudskih prava i rodne ravnopravnosti, sociolog Andrija Đukanović, istakao je da mladi ljudi treba da nose promjene „Mlađe generacije mijenjaju percepciju. Stvara se otpor među ženama i djevojakama da se ne povinuju patrijarhalnim pojavama u društvu.“
U tom kontekstu, studentkinja prava, Aleksandra Obradović, kazala je da je važno da se mladi okruže pozitivnim uzorima koji ih mogu inspirisati da promijene sebe i svoju okolinu. Mladim ljudima treba podsticajno okruženje u kojem, udruženi zajedničkom vizijom ravnopravnosti, mogu stvarati inkluzivno društvo. „Kroz svoje lične primjere treba da pomognemo i pokažemo vršnjacima i vršnjakinjama kako da reaguju. Ja na tome radim i učim svakog dana, trudeći se da javno kažem svoje mišljenje.“
„Na seksističke komentare sa kojima sam se suočavala, reagovala sam odmah i nisam zažalila zbog toga jer je to primjer kako mogu i druge žene i djevojke da osnažim.“Studentkinja prava, Aleksandra Obradović
Lokalni dijalozi kao simbol odlučnosti u borbi za rodnu ravnopravnost
Autentični uvidi sa terena, sumirani su u Izvještaju, koji predstavlja svojevrsnu mapu stvarnih životnih priča žena i muškaraca u Crnoj Gori, ali i društvenih normi, obrazaca, pritisaka i diskriminacije koji su posljedica rodne neravnopravnosti, manifestovane kroz seksizam, mizoginiju i govor mržnje. Programska menadžerka u UNDP-u, Jelena Miljanić, kazala je da je lična odgovornost da svakodnevno radimo na ovoj temi ključna. “Važno je prepoznati seksizam, a nakon prepoznavanja, moramo biti svjesni da nikada ne možemo normalizovati seksizam, već reagovati. Dijalozi su primjer kako kroz razgovor i savezništvo, sa iskrenom namjerom, treba još jače i čvršće da se zalažemo za rodnu ravnopravnost.”
Događaj je simbolično zatvoren izvedbom pjesnikinje Lejle Kašić, koja je svojom Himnom žena poručila da se vrijednost djevojčice, djevojke, žene, ne može određivati patrijarhalnim kalupima, već da je jedina naša mjera jednakost u pravima i dostojanstvu, bez obzira na naše posebnosti, uključujući i pol i rod.
Na osnovu ličnih priča sa dijaloga, razvijene su preporuke koje će doprinijeti da svi u društvu pomognu u iskorjenjivanju rodnih stereotipa i seksističkih stavova, u uvjerenju da svaki glas koji se podigne protiv seksizma stvara talas osnaživanja koji podstiče usvajanje vrijednosti i ponašanja usklađenih sa inkluzijom, tolerancijom i kohezijom, po mjeri svakog čovjeka.
Konferencija je organizovana u okviru projekta Promocija dijaloga i zajedničke akcije za borbu protiv govora mržnje, koji realizuje kancelarija UNDP-a u Crnoj Gori u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, Institucijom Zaštitinika ljudskih prava i sloboda i Ministarstvom pravde. Projekat se finansira u okviru UNDP portfolija za upravljanje, izgradnju mira, krize i otpornost, finansijskim kontribucijama Luksemburga i Švedske.
Related
content
content
