Njujork/Podgorica, 8. septembar 2022. godine – Prema najnovijem Izvještaju o razvoju po mjeri čovjeka, koji je danas objavio Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Crna Gora se već šestu godinu zaredom nalazi u kategoriji zemalja sa veoma visokim razvojem po mjeri čovjeka i zauzima 49. poziciju od ukupno 191.

Indeks razvoja po mjeri čovjeka (HDI) predstavlja sumarnu mjeru dugoročnog napretka u tri osnovne dimenzije ljudskog razvoja: dug i zdrav život, pristup obrazovanju i pristojan životni standard. Sa vrijednošću ovog indeksa od 0.832 Crna Gora je na 49. mjestu od ukupno 191 zemalja i teritorija.

Na vrhu ljestvice je Švajcarska, a među prvih deset mjesta su i: Norveška, Island, Hong Kong (Kina), Australija, Danska, Švedska, Irska, Njemačka i Holandija. Sa druge strane, najniže vrijednosti HDI bilježe Južni Sudan, Čad i Niger.

Od zemalja Zapadnog Balkana u kategoriji veoma visoko razvijenih zemalja, osim Crne Gore, nalaze se Slovenija (na 23. mjestu sa indeksom 0.918), Hrvatska (na 40. mjestu sa indeksom 0.858) i Srbija (63. mjesto sa indeksom 0.802). Ostale zemlje regiona su u kategoriji visokog razvoja po mjeri čovjeka: Albanija (67. mjesto i indeks 0.796), Bosna i Hercegovina (74. mjesto sa indeksom 0.780) i Sjeverna Makedonija (78. mjesto sa indeksom 0.770).

Vrijednost HDI u Crnoj Gori je između 2003. i 2021. godine porasla sa 0,756 na 0,832, što predstavlja skok za 10,1%. Prema najnovijem Izvještaju o ljudskom razvoju, očekivani životni vijek u Crnoj Gori je 76,3, što je za 2,3 godine više u odnosu na 2003. godinu. Građani Crne Gore se u prosjeku školuju 12,2 godina ili 1,7 godina više nego 2003. godine, dok je u odnosu na tu godinu bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika (GNI – paritet kupovne moći izražen u američkim dolarima) u 2021. porastao za oko 52,1% i iznosi 20,839.

U najnovijem Izvještaju o razvoju po mjeri čovjeka Neizvjesna vremena i nestabilnost: Budućnost u svijetu koji se mijenja (Uncertain Times, Unsettled Lives: Shaping our Future in a Transforming World) koji je danas objavio UNDP, navodi se da je HDI u padu na globalnom nivou, po prvi put u 32 godine, i to već dvije godine zaredom. Preokret je gotovo univerzalan jer je u više od 90% zemalja HDI u padu za 2020. ili 2021. godinu, a za obje godine u više od 40% zemalja. Ovo je jasan signal da se za mnoge kriza još uvijek produbljuje. Nakon pada HDI za Crnu Goru u 2020. godini u odnosu na 2019, HDI za 2021. je u porastu i iznosi 0.832.

Daniela Gašparikova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, podsjetila je da su globalna previranja dovela do nepredvidivih prekoreta kad je u pitanju razvoj po mjeri čovjeka.

„Pandemija kakvu svijet ne pamti, praćena klimatskom krizom, ratom u Ukrajini, političkom i ekonomskom nestabilnošću, samo je naglasila nejednakosti, prijeteći da nepovratno poništi dosadašnji razvoj po mjeri čovjeka. Međutim, neizvjesnost lako možemo pretvoriti u priliku da svi zajedno radimo na izgradnji otpornog društva koje će biti spremno za potencijalne krize i izazove, koristeći potencijale cijelog društva – i žena i muškaraca podjednako. Crna Gora, nakon očekivanog pada u vrijeme pandemije kad je u pitanju vrijednost indeksa razvoja po mjeri čovjeka, bilježi rast i ostaje u kategoriji veoma visoko razvijenih zemalja. Sada su nam potrebne politike koje su fokusirane na zelene investicije, sigurnost, socijalnu zaštitu, inovacije na svim poljima, ali i na iskorjenjavanje predrasuda i štetnih društvenih normi“, poručila je ona.

Kako je status ženskih prava ogledalo suštinskog civilizacijskog napretka jednog društva, a rodne razlike jedan od najdubljih vidova nejednakosti, odnos napretka u ljudskom razvoju među muškarcima i ženama mjeri se indeksom rodnog razvoja (GDI) i indeksom rodne nejednakosti (GII).

GDI predstavlja odnos između ženskog i muškog indeksa ljudskog razvoja, i mjeri rodne razlike u tri osnovne dimenzije ljudskog razvoja. Vrijednost ženskog HDI za 2021. godinu za Crnu Goru je 0.823 u odnosu na 0.840, kolika je vrijednost HDI za muškarce. Ovo rezultira vrijednošću GDI od 0.981, što Crnu Goru svrstava u prvu grupu, odnosno zemlje sa visokim razvojem.

Što se tiče vrijednosti GII, koji mjeri rodne nejednakosti u tri dimenzije (reproduktivno zdravlje, osnaživanje i učešće na tržištu rada), Crna Gora se nalazi na 32. mjestu od ukupno 170 zemalja u 2021. godini. Ipak, i dalje svega 24,7% poslaničkih mjesta pripada ženama, 92,3% odraslih žena ima minimalno završenu srednju školu u odnosu na 99,2% muškaraca. Stopa porođaja adolescentkinja je 10,4 porođaja na 1.000 žena starosti 15-19 godina. Učešće žena na tržištu rada je 47,8% dok za muškarce iznosi 62%.

HDI prilagođen nejednakostima (IHDI) uzima u obzir nejednakosti u sve tri dimenzije HDI tako što „diskontuje“ prosječnu vrijednost svake mjere u skladu s njenim nivoom nejednakosti. „Gubitak“ u ljudskom razvoju zbog nejednakosti je predstavljen razlikom između HDI i IHDI i iznosi 9,1%.

„Svijet se trudi da odgovori na kontinuirane krize. Vidjeli smo sa troškovima življenja i energetskom krizom da, iako izgleda primamljivo, fokusiranje na brza rješenja kao što je subvencionisanje fosilnih goriva i mjere krtkoročne podrške odgađaju sistemske promjene koje moramo da napravimo“, kaže Akim Stajner, administrator UNDP-a. „Mi smo kolektivno paralizovani u sprovođenju ovih promjena. U svijetu definisanom neizvjesnošću, potreban nam je opet osjećaj globalne solidarnosti da bismo se uhvatili u koštac sa međusobno povezanim, zajedničkim izazovima.“

Kompletan Izvještaj o ljudskom razvoju dostupan je na ovom linku.

Globalno saopštenje za medije dostupno je na ovom linku.