Anjet Lanting, savjetnica UN-a za ljudska prava, istakla je da zastrašujući izazovi sa kojima se mnogi ljudi širom sveta suočavaju nijesu znaci da su ljudska prava „posustala“. Ona je napomenula da se to dešava kada se ljudska prava ne poštuju, ne sprovode i ne postavljaju kao prioritet, a upravo u takvim vremenima postoji hitna potreba da se ponovo posvetimo univerzalnosti i nedjeljivosti standarda i principa koji su postavljeni u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima. Ona je izrazila zahvalnost na obećanjima o ljudskim pravima koje će Vlada dati naredne sedmice u Ženevi, kao i na obećanjima koja su mladi iz Crne Gore, kao i novinari i urednici iz Crne Gore, zajedno sa kolegama iz Bosne i Hercegovine i Srbije, već dali – da će se boriti protiv diskriminacije i govora mržnje, između ostalog. Lanting je pozvala sve da koriste UDHR kao početnu i krajnju tačku za dijalog o tome kako se uhvatiti u koštac sa današnjim globalnim, regionalnim i nacionalnim izazovima ljudskih prava.

Ekaterina Paniklova, stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori, istakla je da danas svjedočimo najvećem broju sukoba od 1945. godine, u čijoj se sijenci dešavaju neka od najtežih kršenja ljudskih prava, sa posebnim fokusom na rodno zasnovano nasilje nad ženama i djevojčicama. „Ovo nije samo statistika, već poražavajuća stvarnost koja utiče na živote i zajednice. Istovremeno, najsiromašniji i najmarginalizovaniji među nama se suočavaju i sa najtežim uticajima klimatske krize koja se ubrzano intenzivira. Svi ovi izazovi duboko su međusobno povezani i ističu hitnu potrebu za kolektivnom akcijom i empatijom. Ove godine obilježavamo 75. godišnjicu UDHR-a i na prvi pogled izgleda da nemamo mnogo razloga za slavlje. Ipak, UDHR ostaje najefikasnije sredstvo za sprečavanje sukoba širom svijeta, i istovremeno predstavlja čvrst osnov za pokretanje ambicioznih napora u borbi protiv klimatskih promjena, najvećeg izazova za ljudska prava sa kojim se ikada susreo. UNDP će u Crnoj Gori nastaviti svoju misiju i ostati nedvosmisleno posvećen promovisanju ljudskih prava svih građana i građanki, bez izuzetka”, poručila je Paniklova.

U okviru prvog panela na temu „Uloga sistema UN za ljudska prava u unapređenju standarda ljudskih prava i održivog razvoja”, Anjet Lanting je istakla da sistem UN-a za ljudska prava obezbjeđuje trajni nadzor kroz dijaloge u Ženevi, ali i na nivou zemlje, koji uključuje sve – Vladu, nacionalne institucije koje se bave ljudskim pravima, civilno društvo, UN i međunarodnu zajednicu – za pitanja ljudskih prava. Ona je ponudila podršku Crnoj Gori da uspostavi nacionalni mehanizam za izvještavanje i praćenje kako bi se obezbijedila snažnija implementacija standarda i principa ljudskih prava. Sara Ratrej, viša savjetnica za ljudska prava iz UNDP-a govorila je o povezanosti ljudskih prava i unapređenja ciljeva održivog razvoja

Istaknuto je da su ljudska prava i ciljevi održivog razvoja UN usko povezani i neodvojivi procesi. Postizanje ciljeva održivog razvoja, kao što su eliminacija siromaštva, dostojanstven rad, obrazovanje i rodna ravnopravnsot, idu ruku pod ruku sa poštovanjem osnovnih ljudskih prava, poput prava na život, slobodu izražavanja i pristup osnovnim potrebama. Stoga, integracija ljudskih prava u planiranje i sprovođenje razvojnih inicijativa i politika je ljučna je za stvaranje održivog društva koje promoviše ravnopravnost, pravdu i dostojanstven život za sve građane i građanke.

Na drugom panelu na temu „Uticaj sistema UN-a za ljudska prava – primjeri zemalja” iskustva svojih država su predstavili Karl Miler, ambasador Austrije u Crnoj Gori, Janina Hrebičkova, ambasadorka Republike Češke u Crnoj Gori, Klara Laurenčikova, izaslanica Vlade Češke za ljudska prava, Jakub Mačaka iz Odjeljenja za ljudska prava Vlade Češke i Ištvan Lakatoš, nekadašnji ambasador za ljudska prava Mađarske i viši savjetnik za ljudska prava u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava.