Ukratko

Rodna neravnopravnost je ključna prepreka u postizanju jednakih mogućnosti za žene, čime se više od polovine stanovništva gura na marginu. U trenutnom kontekstu društvenih i političkih polarizacija i narativa podjela, rodno zasnovani govor mržnje, seksizam i mizoginija su još prisutniji i vidljiviji. Kroz jačanje kapaciteta različitih aktera, omogućavanje konstruktivnog dijaloga i zajedničkog djelovanja namjeravaju se ispitati uzroci i kontekst govora mržnje, mizoginije i seksizma u Crnoj Gori, te identifikovati najbolja rješenja za njihovo suzbijanje. 

Kontekst

Crnogorsko društvo svjedoči porastu narativa podjela i polarizacije, uključujući govor mržnje, zasnovan na različitim političkim, etničkim i rodnim osnovama. U najnovijem izvještaju EU se navodi da je došlo do porasta govora mržnje i upotrebe rodno zasnovanog nasilja nad ženama u politici i javnom životu.  

Rodno zasnovani govor mržnje i mizoginija postali su redovna pojava, a posebno su usmjereni na političarke u online prostoru i na društvenim medijima. Nasilje i govor mržnje najčešće se prepoznaju na društvenim mrežama (34,9%), zatim tokom predizbornih kampanja (31,4%), u medijima (17,4%), u parlamentu (9,3%) i u političkim partijama (7%). Društvene mreže postaju mjesto broj jedan za najintenzivnije nasilje nad političarkama, uključujući psihičko nasilje, posebno u obliku seksističkih i mizoginih primjedbi, ponižavajućih fotografija, zastrašivanja i prijetnji. Zbog srama, straha i nekažnjivosti rodno zasnovanog govora mržnje i nasilja, svi oblici nasilja nad ženama se rijetko prijavljuju. 81,4% onih koji su doživjeli ili svjedočili nasilju nikada nikome ne kaže za to.

Govor mržnje i nasilje nad ženama u politici mogu obeshrabriti žene da se politički aktiviraju, da se kandiduju i osvoje političku poziciju. Nerijetko utiču i na njihovu odluku da ne glasaju i na taj način potpuno unište temeljnu vrijednost demokratskog procesa, a to je aktivno i pasivno biračko pravo. Ovakvi događaji mogu dovesti do toga da Crna Gora nazaduje na teško postignutom napretku u protekloj deceniji u pogledu političkog angažmana žena i učešća u donošenju odluka. 

Očekivani rezultati

Projekat ima za cilj da doprinese rodnoj ravnopravnosti i održivom miru, kroz jačanje liderskih kapaciteta žena, omogućavajući konstruktivan dijalog i zajedničku akcije u smjeru adresiranja podela, rodno zasnovanog govora mržnje, seksizma i mizoginije. 

Da bi se to postiglo, projektom su predviđene sledeće aktivnosti:

1. Izgradnja kapaciteta i umrežavanje relevantnih aktera u cilju adresiranja govora mržnje, mizoginije i seksizma;

2. Promocija dijaloga i zajedničkih rješenja za opšte dobro i adresiranje govora mržnje, mizoginije i seksizma;

3. Pružanje podrške relevantnim institucijama u ispunjavanju međunarodnih obaveza, standarda i normi, i korišćenje dobrih globalnih praksi u  ovim oblastima;

4. Osnaživanje nove generacije mladih žena i muškara za zagovaranje koje će doprinijeti održivom miru i dijalogu;

5. Doprinos prikupljanju i praćenju podataka u vezi sa govorom mržnje usmjerenom prema ženama.

Projekat se finansira u okviru UNDP portfolija za upravljanje, izgradnju mira, krize i otpornost (UNDP Funding Window for Governance, Peacebuilding, Crisis and Resilience), finansijskim kontribucijama Švedske i Luksemburga, a sprovodi ga Kancelarija UNDP-a u Crnoj Gori. Budžet projekta iznosi 300 000 USD. Projekat se realizuje do 31. decembra 2023. godine.