Rodna ravnopravnost je mnogo više od puke jednake zastupljenosti muškaraca i žena. Za postizanje rodne ravnopravnosti ključni preduslov je u što značajnijoj mjeri smanjiti rodne stereotipe i predrasude, kao i diskrimaciju po osnovu roda i pola.

Uspjeh Vladinih politika, pa samim tim i politike rodne ravnopravnosti, zavisi od načina i kvaliteta na koji su one iskomunicirane s javnošću. Zadaci i ciljevi komunikacija i odnosa s javnošću su brojni ali se oni, u javnoj upravi, mogu sažeti na način da je građane i građanke potrebno informisati i edukovati, a u krajnjem uticati na promjenu njihovog ponašanja.

Osim izborom riječi, na diskriminaciju i podržavanje stereotipa mogu uticati i druge stvari – način na koji obrađujemo određene politike, koje teme komuniciramo, ko ih komunicira, kome su poruke namijenjene, kao i na koji način ženu predstavljamo u audio-vizuelnim sadržajima. Neophodno je da žene imaju aktivnu ulogu, kao i da se vodi računa o različitim potrebama muškaraca i žena, kao i da uvijek imamo na umu da nijesu iste prepeke za sve žene, niti svi muškarci imaju iste privilegije.

Zato je važno da se kroz sve segmente rada javne upravi, uključujući i komunikacije, osvijetle mogućnosti za ravnopravno učešće žena, te da se aktivno radi na politikama koje će doprinijeti osnaživanju žena u crnogorskom društvu i postizanju rodne ravnopravnosti..

Ovaj Priručnik, nastao u okviru projekta “Komuniciranje rodne ravnopravnosti”, koji finansira Evropska unija, a implementira Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u partnerstvu sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava ima za cilj da da smjernice kako bi Vladine komunikacije bile rodno odgovorne.

Priručnik daje smjernice za javne funkcionere/ke u Vladi Crne Gore, službenike/ce za odnose s javnošću, ekspertsko – rukovodni i rukovodni kadar, državne službenike/ce i namještenike/ce koji su u bilo kojem segmentu, interno ili eksterno, uključeni u odnose s javnošću i komunikacione aktivnosti Vlade i institucija u kojima su zaposleni.