Uvaženi gospodine Nikač,

Uvežene gospođe Hajduković i Ivanović,

Cijenjeni gosti,

Rodna ravnopravnost kao dio koncepta ljudskih prava i važno razvojno pitanje predstavlja ključni dio mandata UNDP-a u Crnoj Gori.

Naše djelovanje već dugi niz godina usmjereno je na promovisanje pitanja rodne ravnopravnosti kroz napore da se ovaj princip integriše u rad institucija, kreiranje rodno odgovornih politika, političko i ekonomsko osnaživanje žena i borbu protiv rodno zasnovanog i nasilja nad ženama.

I ne samo to. U cilju preispitivanja šireg društvenog konteksta i normi koje dovode do rodne neravnopravnosti i njenih manifestacija, zalazimo u različite društvene segmente i pronalazimo inovativne načine da rodna ravnopravnost ne ostane u okvirima poznatog.

Naprotiv, gradeći savezništva – sa donosiocima odluka, kulturnim stvaraocima, medijima, aktivistima, komunikolozima, razvojnim partnerima – otvorili smo prostor da kroz umjetnost, kulturu, medije i javnu upravu, temu rodne ravnopravnosti činimo prijemčivom svim građanima i građankama, te na taj način podižemo svijest o važnosti ovog pitanja.

Ne smijemo zaboraviti koliko je u procesu emancipacije i kreiranja vrijednosti, percepcija i stavova važna kultura sjećanja. Zato danas ovdje prikazujemo dio ženskog nasljeđa Crne Gore i slavimo žene koje su dale nemjerljiv doprinos razvoju Crne Gore. Ovo je još jedan korak ka kreiranju ambijenta koji nas sve treba podstaći na individualnu odgovornost na putu na postizanju rodne ravnopravnosti.

Kada govorimo o rodno odgovornom društvenom ambijentu, ne možemo zaboraviti važnu ulogu institucija sistema. One u svom mandatu imaju obavezu i odgovornost da kreiraju politike i sistem koji svim građanima i građankama pruža jednake šanse i mogućnosti da žive život kakav žele.

S tim u vezi, prepoznali smo Upravu za ljudske resurse kao ključnu kariku u procesu jačanja kapaciteta zaposlenih u javnoj upravi koje podrazumijeva unapređivanje njihovih vještina za integrisanje rone perspektive u sve segmente njihovog rada, uključujući i rodno odgovorno komuniciranje.

Zato smo u prethodnom periodu kroz proces edukacije razvili mrežu trenara i trenerica spremnih da svoje znanje na ovu temu dijele sa svim zaposlenim u javnoj upravi.

Analiza o rodno odgovornom komuniciranju koju danas predstavljamo je još jedan zajednički proizvod i vrijedan alat za dalji rad na uspostavljanju inkluzivne javne uprave.

Na temelju rezultata postignutih u okviru projekta “Komuniciranje rodne ravnopravnosti”, nastavljamo da se bavimo rodno odgovornim komuniciranjem sa ciljem eliminisanja govora mržnje, seksizama i mizoginije, kroz projekat “Promocija dijaloga i zajedničke akcije za borbu protiv govora mržnje”.

Zahvalni smo Upravi za ljudske resurse što je dio UNDP-ovog Standarda (Pečata) rodne ravnopravnosti u javnoj upravi, čime je pokazala razumijevanje i značaj integracije principa rodne ravnopravnosti u svoj rad i kreiranja ambijenta za dostizanje ovog cilja. Time su doprinijeli našem posvećenom radu, a vjerujem i da će današnja diskusija biti dobra platforma ne samo za mapiranju stanja, već i za definisanje konkretnih preporuka na kojima ćemo zajedno raditi i ubuduće.