Rodno ogledalo kulture Crne Gore
November 4, 2022
Kao najkreativnije i najživopisnije polje, kultura se oduvijek doživljavala kao oblast koja može podići svijest javnosti o važnim politikama i aktivnostima. Njena uloga i potencijali doživjeli su punu ekspanziju u periodu izolacije izazvane pandemijom COVID-19, kada je, uprkos fizičkoj, a u nekim slučajevima i socijalnoj izolaciji, kultura uspijevala do dosegne do svakog pojedinca, unoseći kulturne sadržaje u domove i živote ljudi. Širenje društvenih mreža i digitalizacija dodatno su proširili potencijale kulture da transformiše društvene obrasce i oblikuje poželjne stavove prema poštovanju ljudskih prava.
Prava žena, kao sastavni dio ljudskih prava, predstavljaju jednu od ključnih prioritetnih oblasti u okviru koje UNDP u Crnoj Gori postavlja standarde i inicira neophodne društvene promjene. Tokom prethodnog ciklusa značajni napori uloženi su u prevenciju nasilja nad ženama. Pored promjene politika i jačanja kapaciteta institucija u cilju adekvatnog rješavanja i prevencije ovog vida nasilja, uočeno je da su korijeni svakog oblika nasilja nad ženama usađeni u tradicionalne obrasce i patrijarhalni kontekst crnogorskog društva. Postalo je jasno da u cilju promjene ovih narativa i preispitivanja mačističkih društvenih normi fokus treba usmjeriti na svakodnevni život i društvene i kulturne vrijednosti koje crnogorsko društvo njeguje.
U skladu s tim, UNDP u Crnoj Gori je zacrtao nekoliko važnih strateških ciljeva u oblasti kulture, s ciljem podizanja svijesti o značaju rodne ravnopravnosti kroz perspektivu kulture. Imajući u vidu značaj kulture u svakodnevnom životu i njenu sposobnost da se lako prilagođava različitim okolnostima, UNDP u Crnoj Gori razvio je nekoliko bitnih programa čiji je cilj da dosegnu do šire publike specifičnim kulturnim proizvodima osmišljenim za različite ciljne grupe.
Akademska istraživanja i analize
Kako bi se razumjelo na čemu počivaju pomenuti upitni rodni obrasci i kako su se oni (re)konstruisali tokom dužeg vremenskog perioda, bilo je potrebno sprovesti specijalizovano istraživanje rodne perspektive u okviru umjetničke i stručne zajednice u Crnoj Gori. Rezultati istraživanja, koji su nedavno objavljeni, ukazuju na to su da se čak i institucije kulture i oni koji rade u oblasti kulture suočavaju s rodno zasnovanim stereotipima i predrasudama.
Autorka istraživanja, dr Maja Bogojević, otkrila je neke fascinantne činjenice kakva je, na primjer, da više od 81 odsto žena intervjuisanih u okviru njenog istraživanja, a koje rade u oblasti kulture, smatra da žene nijesu dovoljno zastupljene u kulturi i da postoji očigledna potreba za većim stepenom solidarnosti među ženama kad je riječ u oblasti kulture u Crnoj Gori. Autorka je otkrila i da se čak 90 odsto intervjuisanih žena koje rade u filmskoj i pozorišnoj industriji slaže da je profesionalizam u ovim oblastima rodno uslovljen, dok 91 odsto glumica svjedoči o slučajevima lažnih obećanja, nemogućim zahtjevima, sadizmu od strane moćnih muškaraca, ponižavajućem tretmanu, pogrdnim komentarima na račun glumica, opsesiji njihovim izgledom itd.
Zanimljivije podatke koji mogu olakšati razumijevanje kulturnog konteksta Crne Gore kroz rodnu perspektivu mogu se pronaći u publikaciji pod nazivom Studija o rodnim aspektima sadržaja u kulturi Crne Gore.
Podizanje svijesti
Shvatajući da promjena društvenih obrazaca nije moguća bez šireg angažmana cjelokupnog društva, te da crnogorsko društvo počiva na temeljima koje su gradili ne samo muškarci, već i istaknute žene čiji je aktivizam oblikovao istoriju ovog prostora kroz vjekove, UNDP u Crnoj Gori je sa zadovoljstvom podržao izradu monografije Žene Crne Gore, koju je osmislila i napisala grupa autorki, uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Glavnog grada Podgorice i Gradske biblioteke „Radosav Ljumović“. Na najzanimljiviji način i privlačnim dizajnom, ova monografija predstavlja 65 istaknutih žena Crne Gore čije je učešće u narodnooslobodilačkoj borbi, aktivizmu i radu u oblastima politike, ljudskih prava, prosvjete, kulture ili sporta osiguralo pravo glasa ženama, pravo da učestvuju u donošenju odluka, da budu političke liderke i da danas imaju jednaka prava kao i muškarci.
Imajući u vidu da publikacija „Žene Crne Gore“ nije namijenjena prodaji i svjesni da se ovakvi kulturni proizvodi mogu valorizovati na više načina, UNDP u Crnoj Gori je uz podršku partnera pokrenuo jedan specifičan projekat – kreiranje kratkih video-priča o svakoj ženi koja je našla svoje mjesto u ovoj publikaciji. Prvih 20 videa je već napravljeno i emitovano, dok su pripremne aktivnosti za narednih 20 u toku.
Specijalni partner na ovoj projektnoj aktivnosti bio je Javni servis Crne Gore RTCG, koji je prihvatio da emituje po jednu od ovih video-priča svakog dana u udarnom terminu – neposredno prije najgledanije informativne emisije u 19.30. Na taj način, osiguran je ogroman domet ovih kulturnih sadržaja koji će, nadamo se, uticati na promjenu društvenih normi u pravcu većeg poštovanja prava žena širom Crne Gore.
Pop kultura
Svjesni da digitalizovani svijet donosi nove i inovativne medijske forme koje u mnogim slučajevima imaju veći doseg i širi društveni uticaj, naša kancelarija u Crnoj Gori razvila je jednu specifičnu projektnu ideju, koja je osmišljena i realizovana 2021. godine, a koja je bila naročito usmjerena na mlađe generacije – podkast pod nazivom „G spot“. Ovaj podkast osmišljen je kao interaktivna aktivnost koja preispituje rodno zasnovane stereotipe, današnje pozicije žena i poštovanje ženskih prava. Svaka epizoda podkasta podrazumijevala je tri različita gosta ili gošće iz različitih sredina, koje je odlikovalo to što su istaknute ličnosti u svojim oblastima – kulturi, medijima, akademskoj zajednici, sportu i aktivizmu.
Epizode ovog podkasta već su nekoliko puta emitovane preko Javnog servisa Crne Gore RTCG, kao i putem Radija Krš – prvog radija za mlade i studente Crne Gore. Brojne snažne reakcije i povratne informacije od izuzetne su važnosti za planiranje sličnih aktivnosti u bliskoj budućnosti.
Ovu istraživačku avanturu u pogledu uticaja i povezanosti medija, komunikacija i kulture na dostizanje rodne ravnopravnosti bilo je moguće sprovesti zahvaljujući projektu „Komuniciranje rodne ravnopravnosti“, koji finansira Evropska unija, a sprovodi UNDP u Crnoj Gori.