LocationsPovodom 5. juna, Svjetskog dana zaštite životne sredine
Nove generacije na braniku planete
June 5, 2022
Samo je jedna Zemlja! Pod ovim sloganom prije 50 godina u Stokholmu je prvi put obilježen Svjetski dan životne sredine. Danas, pola vijeka kasnije, i dalje govorimo o nagomilanim i ozbiljnijim problemima – klimatskim promjenama, sušama, poplavama, odumiranju ekosistema – dok su aktivnosti usmjerene na njihovo rješavanje neravnomjerno raspoređene unutar i između zemalja. Samo jedna planeta nije dovoljna da podrži naš način života, jer ekosistemi ne mogu da isprate potrebe ljudske vrste. Šanse da globalno zagrijavanje premaši 1,5 °C u narednih 20 godina su velike. Svake godine zagađenje vazduha uzrokuje oko 7 miliona prijevremenih smrti. Devet od deset ljudi na planeti udiše zagađeni vazduh. Zdravlje stanovništva Crne Gore takođe je ugroženo zbog zagađenja vazduha. Na primjer, u Pljevljima i Bijelom Polju već početkom godine je premašen broj dozvoljenih dana sa prekoračenjem štetnih materija u vazduhu na godišnjem nivou.
Dobra vijest je da priroda ima kapacitet za obnavljanje. Dok su neki ekosistemi nepovratno uništeni, druge možemo obnoviti i popraviti štetu koju smo im nanijeli. Jasno je da je krajnji trenutak za ozbiljnost i odlučnost. Borba protiv klimatskih promjena i zaštita životne sredine počinje na individualnom nivou i ličnim izborima, ali će samo kolektivna građanska akcija, uključujući institucionalne aktere donijeti prijeko potrebnu promjenu i oporavak planete.
Crna Gora se obavezala da će smanjiti zavisnost od fosilnih goriva u borbi protiv klimatskih promjena i nastojati da se okrene čistoj energiji, inovacijama, zelenoj i rodno odgovornoj ekonomiji. Ključnu ulogu u oblikovanju održive budućnosti imaju mladi. Istraživanje UNDP-a je pokazalo da su mladi u Crnoj Gori svjesni klimatskih promjena. Zabrinuti su. Oko 75% mladih uzrasta 18-29 godina smatra da su klimatske promjene ogroman roblem na globalnom nivou, dok više od polovine vjeruje da je to veliki problem i u Crnoj Gori.
Spremni su na akciju i mijenjanje životnih navika. Polovina mladih svakodnevno ide pješke, trudi se da smanji otpad, racionalno troši vodu i električu energiju, kupuje ekološki prihvatljive i proizvode od recikliranog materijala kad god je u prilici. Mladi kažu i da pravilno odlažu otpad i učestvuju u akcijama čišćenja.
Ipak, potencijal mladih ljudi u Crnoj Gori u velikoj je mjeri neiskorišćen. Njihovo dosadašnje iskustvo po pitanju učešća u kreiranju propisa i strateških dokumenata je uglavnom negativno. Uključeni su samo formalno, i to, kako kažu, oni koji su već prepoznati kao aktivniji članovi zajednice ili po političkoj liniji. Omladinski aktivizam se ne promoviše i mladima nedostaje adekvatna podrška i mehanizmi za aktivno uključivanje u zajednicu. Većina mladih nikada nije pohađala neki vid neformalnog obrazovanja, jer ne smatraju da im dodatna edukacija može pomoći prilikom zapošljavanja ili napredovanja. Ipak, mlade žene su znatno više uključene u neformalno obrazovanje.
Jasno je da mladi žele da daju svoj doprinos, ali često ne znaju kako, jer osjećaju da se nihove ideje ne uzimaju za ozbiljno, čak i kada dobiju priliku da ih saopšte. Drugim riječima, mladi nijesu dio kreiranja politika koje oblikuju njihovu sadašnjost i budućnost. Ipak, u Crnoj Gori vide održivu budućnost i hoće da budu njen dio. Mladi su danas u svijetu i u Crnoj Gori vodeći pokretači klimatskih akcija, zato klimatske politike moraju dati odgovore na pitanja koja su najvažnija za mlađe generacije – prilike za zaposlenje i napredovanje na osnovu rezultata umjesto preko veze, život u zdravom okruženju bez zagađenog vazduha i vode, plastičnog otpada, gubitka biodiverziteta.
Zato u Crnoj Gori tek treba da zaživi aktivno uključivanje mladih u donošenje odluka koje se tiču klimatskih politika, ali i svih ostalih politika koje se odnose na održivi razvoj, bez obzira na sektor. Za uključivanje mladih u dijalog potrebno je redovno koristiti moderne, digitalne kanale komuniciranja koji su njima bliski. Takođe, priliku za otvoren dijalog sa donosiocima odluka o pitanjima od značaja za održivi razvoj mladi će imati i u okviru Savjeta za održivi razvoj, gdje će biti uključeni u sve aspekte planiranja i oblikovanja politike zaštite životne sredine. Već postojeći omladinski centri predstavljaju prirodno mjesto okupljanja, čiji je potencijal još uvijek nedovoljno iskorišćen.
Sve ovo pružiće mladima priliku da prodube neophodna znanja i steknu iskustvo i nove vještine. Dijalogu o klimatskoj ambiciji i snažnoj klimatskoj akciji treba pristupiti kroz ono što je važno mladim ljudima da bi živjeli samostalno, a to je posao i stvaranje prihoda. U tom smislu, neophodno je da se tržište rada u Crnoj Gori proširi na vrste zaposlenja koje mladi sve više traže, a koja se tiču obnovljivih izvora energije i zelenih poslova koji će zaštiti životnu sredinu, a Crnu Goru učiniti zdravijim mjestom za život.
Mladi žele da budu mnogo više od izvora statističkih podataka. Oni moraju postati ravnopravan partner u donošenju odluka o pitanjima zaštite životne sredine, jer će upravo njihovi izbori biti ključni za ispunjavanje zacrtanih ciljeva smanjenja emisija gasova staklene bašte i ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Vrijeme je da mladi postanu ozbiljni i aktivni učesnici ne samo dijaloga, već i da imaju miogućnosti da budu aktivan dio rješenja!