Studija ispituje kako rodni stereotipi koji nastavljaju da prožimaju naše društvo utiču na stvaranje dominantnih kulturnih diskursa koji oblikuju našu društvenu stvarnost.

Centralna pitanja studije su: Kakav je položaj žena u kulturi? Koje su prepreke za žene u sferi kulture i koji su njihovi uzroci? Kakva je reprezentacija žena u fikcijskim kulturnim sadržajima u poređenju sa stvarnošću? Kakav je položaj i prikaz žena u medijima? Postoje li nacionalne heroine u umjetnosti koje mogu inspirisati ne samo širu javnost, već i same autorke i izvođače/ice? Da li kulturni sadržaj odražava, pogoršava ili ublažava rodne nejednakosti? Kako je rodna ravnopravnost u kulturi povezana sa položajem žena u društvu? Šta se može učiniti da se poboljša položaj žena u kulturi i njihov društveni status, uopšte?

Analiza sadržaja je dragocjen most između čisto kvantitativnih i čisto kvalitativnih metoda istraživanja, jer nastoji da analizira primarne sile koje su u srži uslovljavanja i pokretanja kulturnog sadržaja.

Socio-kognitivne i perceptualne konstrukte, veoma važne u kulturnim tekstovima, teško je procijeniti kvantitativnim metodama. Stoga će kvalitativne analize biti kombinovane sa određenim kvantitativnim podacima (već postojeće istraživačke studije kao sekundarni izvori) komparativnom i deduktivnom metodom, dok će najdirektniji primarni izvori biti intervjui/ankete sa umjetnicama/ima i radnicama u kulturi.