Doprinos Bosne i Hercegovine globalnim ekološkim agendama

18 December 2024
Green

Zeleno naslijeđe

 

Bosna i Hercegovina je postigla značajan napredak u zaštiti biodiverziteta i klimatskim akcijama, vođena svojim međunarodnim obavezama i usklađivanjem sa globalnim okvirima kao što su Okvirna konvencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCCC), Pariški sporazum i Evropski zeleni dogovor.

Ključno postignuće u ovom nastojanju je podnošenje Plana prilagođavanja na klimatske promjene (NAP) Bosne i Hercegovine UNFCCC-u, zajedno s izradom nove Strategije prilagodbe klimatskim promjenama i razvoja niskih emisija za period 2020-2030. urađenih uz podršku UNDP-a u BiH.

BiH je također ažurirala svoje nacionalno određene doprinose (NDC), obavezujući se na smanjenje emisije stakleničkih plinova za 33,2% do 2030. Ovo predstavlja ključni korak u usklađivanju klimatskih ciljeva Bosne i Hercegovine sa globalnim naporima za ublažavanje klimatskih promjena, iako je dalja integracija u obavezujuće zakonske okvire od suštinskog značaja za održivi napredak.

Naglašavajući posvećenost unapređenja globalnih ekoloških ciljeva i jačajući svoju ulogu u rješavanju klimatskih promjena i gubitka biodiverziteta na međunarodnoj sceni, delegacija BiH, u saradnji sa UNDP-a u BiH, aktivno je učestvovala na dva ključna međunarodna događaja: 16. Konferenciji Strana Konvencija Ujedinjenih nacija o biološkoj raznolikosti (COP16) i 29. Konferencija strana Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (COP29).
 

COP16: Poziv za očuvanje biodiverziteta

Na COP16 u Kaliju, Federalna ministarica okoliša i turizma Nasiha Pozder je istakla hitnu potrebu BiH za jačanjem zaštite biodiverziteta usred sve većeg broja katastrofa povezanih s klimom. Obraćajući se svjetskim liderima, naglasila je: 

"Katastrofa koja nas je nedavno zadesila služi kao oštar podsjetnik na našu ranjivost na katastrofe povezane s klimom. Zaštita biodiverziteta i izgradnja otpornosti nije samo obaveza - to je neophodnost za naš opstanak."

Ministrica Pozder je istakla da uticaji klimatskih promjena više nisu daleka prijetnja; oni su trenutni i opipljivi. U svjetlu ovoga, pozvala je međunarodnu zajednicu da za prioritet postavi očuvanje biodiverziteta kao suštinske komponente klimatske otpornosti. Njene riječi odražavaju prepoznavanje od strane BiH o međusobnoj povezanosti između očuvanja biodiverziteta i klimatskih akcija, s fokusom na sprječavanju dalje degradacije okoliša.

BiH je posvećena globalnim rješenjima za biodiverzitet i klimu, uvažavajući potrebu za finansijskom podrškom, budući da ograničeni institucionalni kapaciteti ometaju punu implementaciju Kunming-Montrealskog okvira i postizanje ciljeva do 2030. godine uprkos napretku u nacionalnoj procjeni ekosistema.

 

COP29: Suočavanje s klimatskom krizom

Ministar prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske Bojan Vipotnik je na COP29 u Bakuu istakao da je finansiranje borbe protiv negativnih posljedica klimatskih promjena veliki izazov za zemlje u razvoju. 

"Zemlje s manjim, siromašnijim ekonomijama, uključujući Bosnu i Hercegovinu, suočavaju se sa značajnim izazovima u finansiranju energetske tranzicije i prelaska na čiste izvore energije iz vlastitih izvora. Bosni i Hercegovini, kao i mnogim drugim, trebat će dodatna međunarodna finansijska pomoć i podrška za postizanje dekarbonizacije svog energetskog sektora do 2050. godine“, 

rekao je Vipotnik.

Potvrđujući opredijeljenost BiH za ciljeve Pariškog sporazuma, ministar Vipotnik je naglasio kritičnu potrebu za koordiniranim djelovanjem na rješavanju klimatskih izazova. Naglasio je važnost usklađivanja nacionalnih politika sa globalnim klimatskim okvirima uz rješavanje lokalnih pitanja kao što su zagađenje zraka i upravljanje resursima. Ministar Vipotnik je takođe istakao neophodnost integrisanja klimatskih faktora u razvojne strategije, poticanja izgradnje otpornosti i obezbeđivanja inkluzivnosti u klimatskim djelovanjima kako bi se unaprijedio održivi razvoj.

 

Saradnja za zeleniju budućnost

Učešće Bosne i Hercegovine na COP16 i COP29 potvrđuje posvećenost pronalaženju kolektivnih rješenja i značajnom doprinosu globalnim naporima u oblasti zaštite okoliša.

U tom kontekstu, rad UNDP-a u Bosni i Hercegovini predstavlja primjer misije da transformiše globalne ciljeve u lokalne akcije. Kroz partnerstvo sa donatorima i lokalnim akterima, UNDP u BiH pruža prilagođenu podršku za rješavanje hitnih izazova, uključujući klimatsku krizu, gubitak biodiverziteta i degradaciju zemljišta, podstičući napredak ka održivosti i otpornosti.

Iako su napori u razumijevanju rizika od poplava i provedbi mjera prilagodbe napredovali, postoje značajne praznine – ostali klimatski i ekološki rizici kojima treba posvetiti odgovarajuću pažnju. Prema Institucionalnoj procjeni Svjetske banke o klimatskim promjenama (CCIA), mjere javnih finansija i odgovornosti u Bosni i Hercegovini su relativno napredne u odnosu na druge zemlje zapadnog Balkana. Ipak, institucionalni kapacitet BiH za rješavanje klimatskih promjena je i dalje u nastajanju. Fragmentirani napori pojedinačnih institucija naglašavaju hitnu potrebu za poboljšanom koordinacijom između ministarstava i političkih subjekata kako bi se ojačao klimatski akcioni okvir u zemlji.