Locations
„Aktivne žene pokreću muškarce, a formiranje udruženja ženama omogućava da same biraju aktivnosti, pišu projekte i obraćaju se donatorima kojih zaista ima mnogo“, kaže Hasan Hrnjić, predsjednik MZ Gorica u Zenici. Priča da je žene aktivirao kada se vratio s jednog seminara.
„Moj kolega iz Ljubuškog je ispričao da je njegova supruga okupila svoje dvije prijateljice, potom su one pozvale svoje i tako je nastalo lokalno udruženje. Mi smo uradili isto – u Savjetu mjesne zajednice od naših šest, dvije su žene, prema statutu Grada Zenice savjeti moraju imati najmanje 30 posto žena i one dvije su dobile zadatak da urade što i ove u Ljubuškom. Nakon dva sastanka ih je bilo 20-ak, a nakon trećeg im je trebala predsjednica. Prvo su bile sekcija žena pri mjesnoj zajednici, ali sada su registrovale udruženje i mogu dobiti i finansijsku podršku od grada ili od donatora koji su spremni dati sredstva za društvene aktivnosti. Dakle, važno je da postoji organizacija“, kaže Hrnjić, naglašavajući da je u njegovoj MZ akcenat na društvenom životu i povezivanju.
„Drugi žele ceste i asfalte, a mi smo željeli da opremimo društveni centar da bi se mogli okupljati. Primjera radi – meni je nedavno uginula krava, a komšije su mi kupili novu“, zaključuje Hrnjić.
Tanja Boromisa iz Udruženja „Zdravo da ste“ kaže da su im aktivnosti na terenu pokazale da su „forumi građana savršen način da prvenstveno žene i mladi, za koje društvo često nema sluha, budu uključeni u definisanje problema i predlaganja rješenja, ali među građanima još nisu dovoljno prepoznati kao mehanizmi učešća“. U većini mjesnih zajednica, gdje se ozbiljno radi, sve je više žena.
„Kod nas je sada žena i mladih više nego prije i došli su do tog nivoa da mogu smijeniti savjet ako su nezadovoljni radom, a oni zaista žele da se nešto promijeni. Shvatili su da je to moguće kroz mjesne zajednice i sada uče, pa su forumi građana postali organi odlučivanja – dovoljno je da se skupi pet ljudi, odnosno broj koji može pokretati inicijative ili donositi odluke. Forum ide prema savjetu mjesne zajednice, stavlja svoju inicijativu na dnevni red i ide se dalje prema općini. Forum građana je postao način odlučivanja u MZ i sve je više žena i mladih koje uzimaju učešće u radu, ozbiljno shvataju mogućnosti koje im se nude“, kažu u Općini Žepče i naglašavaju da su sredinom 2024. godine u njihovoj općini u četiri savjeta mjesnih zajednica predsjednice žene!
Djelovanje žena i mladih je posebno važno za mjesne zajednice u ruralnim općinama – malim lokalnim zajednicama udaljenim od većih centara.
Tanja Boromisa
„Žene koje su uglavnom posvećene kući i porodici, kroz mjesnu zajednicu se povezuju, razmjenjuju iskustva, pomažu jedna drugoj, osnažuju se među sobom... To je oblik socijalizacije koji je nestao s pojavom interneta. Uz to – kada su ljudi okupljeni, lakše je organizovati edukaciju, akciju, osnovati udruženje, otići na neki sajam van svoje mjesne zajednice, pa i van općine, što je opet jedan vid jačanja samosvijesti. U pojedinim, posebno ruralnim mjesnim zajednicama, mjesna udruženja žena ponekad organizuju kolektivne odlaske na preglede jer u mnogim mjesnim zajednicama ambulante jedva da funkcionišu, mentalno ili ginekološko zdravlje je sasvim zapostavljeno, a odlazak u grad ili kod privatnika izuzetno skup. Za mlade je pak važno obezbijediti prostor gdje mogu provoditi vrijeme i baviti se takozvanim vannastavnim aktivnostima, jer su često uskraćeni za javni prevoz u drugom dijelu dana, a važno im je obezbijediti i prostor u prenesenom značenju gdje se može čuti njihov glas. Roditelji, prvenstveno majke, podržavaju ih te tako postaju agenti promjene – shvataju da svojim djelovanjem mogu uticati na promjene i postaju politički aktivni.“Duška Andrić iz Centra ženskih prava Zenica
Kerimu Grbiću iz MZ Gračanica je žao što nemaju udruženja žena ili mladih:
„Mi smo najveća mjesna zajednica u FBiH, ima 13 ili 14 hiljada stanovnika, ali nemamo udruženja žena ili mladih, a tako bi nam bilo lakše djelovati i organizovati. Vijeće mladih Gračanice je organizovano na nivou općine i, s aktivnostima koje provodimo, imamo stalni rast broja članova – pola članstva su žene, uključujući osobe s poteškoćama u razvoju i Rome. Zaista je šteta da ne uspjevamo organizovati udruženje na nivou mjesne zajednice“, kaže Grbić.
Kroz projekat "Jačanje uloge mjesnih zajednica u BiH", kojeg zajednički finansiraju Vlada Švicarske i Švedska, a provodi UNDP u BiH, su u 17 društvenih centara realizovane aktivnosti za osnaživanje žena, u kojima je učestvovalo 378 korisnica.
