Drago mi je što sam danas ovdje s vama i što zajednički promišljamo o pružanju digitalnih usluga na pravovremen, efikasan i transparentan način od strane javnog sektora, na način koji ispunjava očekivanja građana u pogledu poboljšanja kvaliteta života, poslovanja i uštede vremena i novca. Kriza izazvana kovidom-19 sve nas je podstakla da se više bavimo digitalnim sadržajima, a privatni sektor je taj koji predvodi kad je riječ o prihvatanju i korišćenju digitalnih usluga, kako na globalnom nivou, tako i u Crnoj Gori.

Naše istraživanje o stavovima građana i privrednih subjekata o e-uslugama govori da 52 odsto građana i 64 odsto privrednih subjekata ima povjerenje u bezbjednost e-usluga i izražava visok nivo zadovoljstva istima. Osim toga, u porastu je i stepen digitalne pismenosti – gotovo dvije trećine ispitanika navodi da posjeduje srednji ili visoki nivo vještina korišćenja interneta.

Istovremeno, građani sada žele bolje usluge koje nudi država, očekujući brzinu, jednostavnost i ekonomičnost, kao i pristup većem broju usluga kroz jedinstvenu tačku u sistemu. Imajući ovo u vidu, usklađenost sa zaštitom podataka i mjere zaštite ostaju principi koji moraju biti dosljedno poštovani.

Sve ovo zajedno vladi i javnoj upravi nudi zamah da iznova osmisle načine svoje interakcije s građanima i s tim povezane poslovne procese, upravo kroz korišćenje punog potencijala koje nudi digitalna tehnologija današnjice.

Kako bi se to postiglo, javni sektor mora dati prioritet novim tehnologijama ili ulagati u inovacije, ali i nastaviti da inspiriše promjene, podjednako i iznutra i spolja.

Digitalna transformacija tiče se korišćenja novih tehnologija kao sredstava za postizanje cilja – bilo da se radi o ponovnom osmišljavanju upravljanja ili organizacionih interakcija, koje su najčešće određene našom kulturom i načinom razmišljanja. Razlog zbog koga određene digitalne transformacije ne uspijevaju ili ne napreduju željenom brzinom rijetko je tehnološke prirode. U većini slučajeva, razloge za to treba tražiti u ljudima, što znači da je neophodno dublje razumijevanje ljudske strane promjene, kako bi se pomoglo da se prevaziđu postojeće nejednakosti i izbjegne rizik od nastanka novih.

Ovo nalaže pristup digitalnoj transformaciji koji će počivati na angažmanu cijele vlade i koji mora biti podržan adekvatnom politikom, institucionalnim okruženjem i infrastrukturom, pri čemu će se osigurati da od nje koristi nema samo urbano stanovništvo upućeno u tehnologiju, već da cjelokupan sistem bude uspostavljen tako da u obzir uzima potrebe ranjivih grupa – bilo da je riječ o ženama, mladima ili starijim građanima u ruralnim područjima ili osobama s invaliditetom. Najbolji test upotrebljivost digitalnih usluga usmjerenih na građane za svaku vladu biće sposobnost velike većine građana da ih koristi na ravnopravnoj osnovi.

Po nama iz UNDP-a, digitalna transformacija ne bi trebalo da služi isključivo bržem pružanju usluga koje se nude po nižoj cijeni, već bi trebalo gajiti ambiciju da se njima premosti digitalni jaz i ubrza ljudski razvoj kroz svijet rada koji se brzo mijenja, osnažujući sisteme obrazovanja i inovacija i podstičući povjerenje, otvorenost i transparentnost javne uprave.

U cilju jačanja sposobnosti institucija da se suoče s budućim izazovima, oporave od složenih šokova i zadobiju povjerenje javnosti, podrška transformaciji institucija zasnovana na prilagodljivim, djelotvornim i otvorenim principima upravljanja – i u nacionalnim i lokalnim sistemima – predstavlja jedini mogući put naprijed.

U partnerstvu s Vladom Crne Gore i EU, UNDP ostaje posvećen nastavku pružanja podrške razvoju digitalnih usluga zasnovanih na potrebama građana, efikasnom rješavanju rizika u vezi s njihovom digitalnom isključenošću i transformisanjem izazova koji se tiču pristupa digitalnim uslugama i sadržajima u prilike koje će omogućiti da Crna Gora napreduje.